Na terasi vjerojatno najpoznatijega pulskoga kafića, Uliksa, već desetljećima sjedi James Joyce, irski pisac koji se početkom dvadesetog stoljeća doselio u najveći istarski grad, a Puležani ga se svake godine posebno prisjećaju za lipanjskih dana, kada se ondje održava Bloomsday festival. Sam Bloomsday obilježava se 16. lipnja, kada se diljem svijeta slavi književno stvaralaštvo velikog Jamesa Joycea s posebnim naglaskom na njegov roman "Uliks", a pulska manifestacija ove će godine, od 12. do 16. lipnja, ponovno okupiti književnike, znanstvenike, umjetnike, glazbenike i sve ljubitelje Joyceova stvaralaštva, ali i sve one željne neobičnog i inspirativnog kulturnog doživljaja.
Jedan od njih svakako je Igor Jurilj, pokretač Bloomsdaya u Hrvatskoj te ilustrator poznat po umjetničkom imenu Yellow Yuri, koji je široj javnosti poznat po prošlogodišnjoj suradnji s Baby Lasagnom, s kojim je izdao slikovnicu "Baby Lasagna i mačak Stipe", a ovogodišnjem izdanju Bloomsdaya doprinijet će slikovnicom inspiriranom likom i djelom već spomenutog Jamesa Joycea. Povezujući biografske elemente književnikova života s motivima iz istarske mitologije te poznatim vizualnim spomenicima grada Pule, Igor Jurilj kreirao je slikovnicu "James Joyce i tajna pulske Arene", koju će u trojezičnom izdanju predstaviti u petak, 13. lipnja, u Dječjem vrtiću Monte Zaro.
– Slikovnica "James Joyce i tajna pulske Arene" zapravo je kruna cijelog Bloomsdaya, koji sam 2011. godine pokrenuo u Zagrebu, gdje sam, suradnji s kolegama, organizirao javno čitanje "Uliksa", a jedan od čitatelja bio je i naš glumac Sven Medvešek. Sljedeće godine Bloomsday je simbolično premješten u Pulu, na početak Joyceove životne odiseje nakon što se samootisnuo iz Dublina, a 2019. povukao sam se iz organizacije i predao cijeli festival Puležanima. To je zapravo projekt koji je nastao iz ljubavi te je prerastao u festival koji sada već ima i tradiciju, a kako se prošle godine pokrenula priča sa slikovnicama, jednostavno mi je bilo logično da i James Joyce dobije svoju dječju priču – otkriva nam Igor Jurilj, koji se, osim ilustracijama, bavi glazbenim novinarstvom, a i profesor je engleskog jezika, kao i sam Joyce, koji je u Puli predavanja držao u ispostavi afirmirane Berlitz škole stranih jezika.
Jamesa Joycea definitivno možemo ubrojiti u skupinu najboljih književnika svih vremena odmah nakon Williama Shakespearea, kaže Jurilj, jer svojim je modernističkim stilom pisanja promijenio tijek književnosti 20. stoljeća te je postavio temelje za roman struje svijesti. Ilustrator ga u slikovnici predstavlja u obliku – mačka.
Slikovnica Igora Jurilja "James Joyce i tajna pulske Arene" bit će izdana na tri jezika - hrvatski, engleski i talijanski
– Joyce je često opisivao motiv mačke, a tijekom odiseja po Europi, na kojima ga je pratila supruga Nora Barnacle, svom je unuku Stevenu Joyceu pisao pisma. To nisu bila klasična pisma, nego kratke priče, a dvije od njih zovu se "Mačak i vrag" te "Mačka iz Copenhagena". Svoje putešestvije Joyce je oblikovao prema spoznajama o lokalnom folkloru i identitetu da bi ih svome unuku poslije pretočio u pismo, a valja spomenuti i da su "Mačak i vrag" te "Mačka iz Copenhagena" poslije postali slikovnice. Sukladno tome, imalo je smisla Joycea staviti u formu mačke. Još jedan razlog jest taj što smo kroz životinjski lik Joycea još više približili djeci jer on nije nužno bio najsimpatičnija osoba na svijetu, a nije ni izgledao atraktivno, pa sam se u početku jako mučio s oblikovanjem njegova lika kao ljudskog – kaže Igor Jurilj.
Još jednu posebnost slikovnice "James Joyce i tajna pulske Arene" pronalazimo u povezanosti biografskih elemenata s istarskom mitologijom, točnije s likom demona Orka, koji, prema predaji, navodi putnike da se izgube te se često pojavljuje u obliku magarca, iako može poprimiti i neki drugi životinjski oblik, a u priči o Joyceu Orko ima ulogu pokretača radnje te lika koji književniku pomaže otkriti snagu pisanja. Time je Igor Jurilj lokalizirao priču te je približio najmlađima folklornim elementom, a kako se radi o djelu namijenjenom mališanima s dvojezičnog područja te velikoj međunarodnoj zajednici koja se bavi Jamesom Joyceom, slikovnicu ćemo čitati na hrvatskom, engleskom i talijanskom jeziku.
– Bit će tu i pregršt uskrsnih jaja za sve fanove Jamesa Joycea, no kako bi priča ostala uzbudljiva, spomenuo bih samo dvije stvari. Prva od njih su vizualni elementi Joyceova pisanja i reference na strukturu "Uliksa", a drugo je činjenica da je Joyce bio, možemo reći, pomalo perverzan i prljav lik pa je u ljubavnim pismima Nori spominjao ljudske vjetrove. U knjizi, dakle, imamo mali element u kojemu Joyce pušta vjetrove, iako to nismo nužno tako napisali – otkriva Igor Jurilj, kojega smo naposljetku upitali postoji li posebna povezanost između Joycea i pulske Arene.
– Arena ima sponu s tradicijom, poviješću i grandioznijim vremenima grada Pule, posebice kao rimsko zdanje, što se također znalo uplesti u Joyceovo pisanje. Ipak, Joyce nikada nije pisao konkretno o Areni, no ona je, kao najprepoznatljiviji motiv u Puli danas, bila neizbježna u cijeloj priči. Htio sam slikovnicu povezati s lokalnim toposom, a dva najfotografiranija vizualna motiva u gradu definitivno su pulska Arena i sam Joyceov kip ispred škole u kojoj je radio, odnosno na terasi današnjega kafića Uliks. Joyceov kip, čiji je autor kipar Mate Čvrljak, devedesetih je godina postavljen ondje kao lokalni simbol s kojim se povezuju ponajprije Puležani, ali i turisti, a iako to nisu elementi koji su direktno vezani za njegov život, dio su ostavštine koja se proteže kroz Bloomsday sve ove godine – zaključuje Igor Jurilj.
