Zdravstveni stručnjaci godinama naglašavaju kako je temelj dugog, vitalnog života – prehrana. No, jednako važno kao što jedemo je i što ne jedemo. Prema vodećem stručnjaku za starenje i dugovječnost, postoji pet prehrambenih navika koje biste trebali izbjegavati ako želite doživjeti 100 – i osjećati se sjajno dok to činite.
U velikom intervjuu za The New York Times u ožujku 2024., dr. Valter Longo, profesor gerontologije i bioloških znanosti te ravnatelj Instituta za dugovječnost na USC-u u Kaliforniji, podijelio je svoja saznanja o prehrambenim navikama najdugovječnijih ljudi – s posebnim naglaskom na Italiju, svoju domovinu.
“Italija je nevjerojatno mjesto za proučavanje starenja”, izjavio je dr. Longo, “To je prava nirvana.” Odrastao je u Genovi, ali često je boravio kod bake i djeda u Molochiju – selu poznatom po visokoj koncentraciji stogodišnjaka. Upravo ga je to iskustvo inspiriralo da život posveti znanstvenom istraživanju dugovječnosti – i, kako kaže, osobno cilja na 120 do 130 godina života.
Dr. Longo promovira dijetu pod nazivom Lite Italian, koja se temelji na izvornoj mediteranskoj prehrani – onoj kakvu su jeli naši djedovi i bake, a ne današnja verzija prepuna tjestenine i sira. “Jedite uglavnom vegansku hranu uz malo ribe, najviše dva do tri puta tjedno. Glavni izvor proteina neka budu mahunarke – grah, slanutak, zeleni grašak”, savjetuje dr. Longo.
Osnovne namirnice uključuju:
- Povrće i voće
- Cjelovite žitarice
- Mahunarke
- Orašaste plodove
- Maslinovo ulje
Prema dr. Longu, talijanska prehrana danas više nema veze s izvorno zdravim mediteranskim obrascem. Umjesto toga, dominiraju visoko procesirani obroci i energetski guste namirnice koje naziva “otrovnim” – jer povećavaju rizik od bolesti, debljine i metaboličkih poremećaja. Evo kojih pet namirnica biste trebali ograničiti ili izbaciti:
- Pizza
- Tjestenina
- Proteini (iz crvenog i procesiranog mesa)
- Krumpir (osobito prženi i procesirani)
- Kruh (osobito bijeli, rafinirani)
Posebno je zabrinut za prehranu djece u Italiji, gdje se sve više suočavaju s pretilošću i posljedičnim bolestima upravo zbog tih namirnica.
Kako bi ponudio praktično rješenje, dr. Longo je razvio Dijetu dugovječnosti – klinički testiran program temeljen na desetljećima istraživanja. Dijeta uključuje:
- Prehranu temeljenu na biljkama i orašastim plodovima
- Periodični “lažni post” – četiri puta godišnje, kroz pet dana posebnog režima prehrane
- Povremeni post: ograničavanje unosa hrane na razdoblje od 12 sati dnevno (npr. od 8 do 20 h), bez jela 3–4 sata prije spavanja
Zašto “lažni post”?
Ova praksa stimulira regeneraciju tijela bez potrebe za stvarnim gladovanjem. “Omogućuje stanicama da se očiste, resetiraju i pomlade”, objašnjava dr. Longo.
Ako sanjate o vitalnosti u 90-ima ili čak 100-ima, prehrana je ključ. Izbacivanjem “otrovnih namirnica” i uvođenjem Lite Italian principa – povrće, mahunarke, zdrave masnoće, malo ribe i povremeni post – možete značajno smanjiti rizik od bolesti i povećati šanse za dug i zdrav život. Zaboravite na fast food verziju Italije. Prigrlite onu starinsku – i jedite za život, ne samo iz navike.
Što jesti za život bez boli i upala? Stručnjaci otkrivaju koje namirnice uključiti u prehranu:
Što jesti za život bez boli i upala? Stručnjaci otkrivaju koje namirnice uključiti u prehranu