Razvoj mladih igrača. Tema je to koja će se vječno vrtjeti u nogometnom svijetu. Vječna su i pitanja koja nikad neće prestati. Je li bolje gledati dugoročno i više dati priliku mladim igračima iz vlastitog dvorišta da se godinama razvijaju ili je pak bolje gledati kratkoročno te više imati provjerena iskusnija imena kako bi se do rezultata došlo odmah?
Sedmi po izvozu u Europu
Na to pitanje nikad neće biti moguće dati definitivan odgovor, budući da postoje brojni uspješni i neuspješni primjeri za obje strane priče te budući da obje strane priče imaju svoje pluseve i minuse. Isto tako, za oba načina djelovanja prisutno je previše varijabli, od toga tko vodi sportsku politiku kluba, do toga da se u natjecanjima nešto pita i suparnike, pa isto tako i do mentaliteta i pristupa svakog pojedinog mladog ili iskusnog igrača. Varijable možemo nabrajati unedogled. Međutim, ono što možemo analizirati jest kako se kreće krivulja razvoja mladih igrača i kakvo je stanje po tom pitanju, a u kontekstu te teme fokusirat ćemo se na Hrvatsku i HNL te koristiti istraživanja Međunarodnog centra za sportske studije (CIES).
Hrvatska je deseta država svijeta po izvozu igrača u inozemne svjetske lige u mjernom razdoblju od 2020. do 2025. godine. Tijekom tih pet godina Hrvatska je u 135 najboljih inozemnih liga svijeta imala 855 igrača. Na prva tri mjesta te izvozne ljestvice su Brazil, Francuska i Argentina, a ispred Hrvatske su i ostale velesile poput Njemačke i Španjolske. Ako gledamo izvoz igrača isključivo u europske lige, onda se Hrvatska nalazi na još višem, sedmom mjestu. Ono što je, pak, indikativno za ovu temu i nešto čega ćemo se kasnije u tekstu dotaknuti jest činjenica da je broj tih izvoznih hrvatskih igrača bio najveći u 2023. godini (406), ali je od tada naglo počeo padati.
Hrvatska općenito ima vrlo dobru reputaciju razvoja mladih igrača, a tu prednjači zagrebački Dinamo. Naime, izvađen prosjek iz deset različitih analiza od deset različitih izvora govori nam da je Dinamova nogometna akademija sedma najbolja u svijetu. Osim činjenice da je Dinamo dao prve prave prilike i iskustva igračima poput Modrića, Gvardiola, Olma i brojnih drugih, postoje mnogi decidirani podaci koji potpomažu ovaj plasman.
Recimo, Dinamo je jedan od najboljih trening klubova svijeta u posljednjih 20 godina. Vjerojatno se pitate što su to 'trening klubovi'. Trening klubovi se definiraju kao prvi seniorski klubovi gdje su igrači igrali po završetku nogometne škole, a da su tamo od svoje 15. do 21. godine proveli najmanje tri seniorske sezone, dakle igrači koji su prošli nogometnu školu tog kluba, a po njezinu završetku dobili i pravu priliku u seniorima. Od 2004. do 2024. godine Dinamo je bio 'trening klub' za 81 različitog igrača, čime se nalazi na osmom mjestu u svijetu (iza Real Madrida, Benfice, Barcelone, Sportinga, Ajaxa, River Platea i urugvajskog Defensora). Nadalje, ako gledamo klubove koji nisu u ligama petice, a svojim statusom 'trening kluba' proizveli su najviše standardnih igrača koji su zaigrali u ligama petice, Dinamo se u toj konkurenciji nalazi na šestom mjestu na svijetu od 2004. do 2024. godine. Taj se plasman izmjerio po minutaži tih igrača u ligama petice, a Dinamovi 'trening igrači' u posljednjih 20 godina skupili su 257 tisuća minuta. Ispred Dinama tu su samo Ajax, River Plate, Sporting, Boca Juniors i München 1860.
Dakle, proizvodnja igrača za velike je dosege u Dinamu u posljednjih 20 godina neupitna, što se odrazilo i na financije. Maksimirski klub u posljednjih je deset godina deseti najprofitabilniji klub svijeta na tržištu, s ukupnim transfernim profitom od 247 milijuna eura od 2015. do 2025. godine. Ispred Dinama u toj su rubrici redom Benfica, Ajax, Porto, Salzburg, Lille, Sporting, Braga, Lyon i PSV.
Minutaža pala za 17 posto
Međutim, na toj reputaciji razvojnih hrvatskih nogometaša i Dinamove škole neće se moći živjeti vječno, ako se na razvoju ne radi. Ranije smo spomenuli kako izvoz Hrvata počinje padati, a uzrok toga je pad davanja prilika mladim igračima u HNL-u. Podaci CIES-a govore da je HNL prije dvije godine bio deveta najmlađa liga svijeta od 50 najboljih (prosjek godina 25,3), a danas je tek 17. najmlađa (prosjek godina 26,5). Uz to, HNL minutaža nogometaša iz klupskih akademija u posljednjih je pet godina pala za 17 posto.
Po prosjeku godina HNL i dalje, s obzirom na svoj razvojni status, stoji relativno dobro, ali taj prosjek zavarava, budući da liga zapravo nema toliko mladih igrača, nego je prosjek više nizak zbog činjenice da liga nema toliko starih igrača (32+) koji bi dizali prosjek. To dokazuje CIES-ova analiza danih minuta U-21 igračima relativno s ostatkom igrača za sezonu 2024./2025. Analizirano je 1048 klubova iz 65 najjačih liga svijeta, a HNL nema nijedan klub u top 100 te ljestvice! Hajduk je najbolji na 117. mjestu, a slijede Osijek (119.), Istra (132.), Šibenik (162.), Lokomotiva (189.), Dinamo (320.), Gorica (517.), Slaven (557.), Rijeka (820.) i Varaždin (865.).
S obzirom na to da HNL treba živjeti od školovanja, razvoja i prodaje mladih igrača, recentni trend od posljednje dvije godine u kojima igrači iz nogometnih škola dobivaju sve manje prilika itekako je zabrinjavajuć, pa čak i ako se nekima od njih kratkoročni pristup s iskusnijim igračima ispostavi rezultatski uspješnim.
