Rusija je ukrala Krim od Ukrajine, a ako američki predsjednik Donald Trump prizna moskovski grabež kao dio mirovnog sporazuma, riskirat će uništavanje istraga ratnih zločina, slabljenje vladavine prava i postavljanje opasnog presedana za druge agresivne sile. U travnju je Trumpova administracija iznijela ideju o priznavanju Krima kao pravnog ruskog teritorija kao dijela sporazuma kojim se okončava rat u Ukrajini. "To je vrlo opasan presedan ako se takve stvari čak i uključe u dnevni red mirovnih pregovora," upozorila je Iryna Marchuk, izvanredna profesorica međunarodnog kaznenog prava na Sveučilištu u Kopenhagenu. "Ovo ne bi trebalo biti nešto o čemu se pregovara", dodala je. U pitanju je načelo koje upravlja međunarodnim odnosima od kraja Drugog svjetskog rata - da se granice ne mogu mijenjati silom. Poruka da moć čini pravo ne bi se odnosila samo na Rusiju, već i na kinesku prijetnju zauzimanja Tajvana, kao i na zemlje za koje je Trump nagađao da bi ih SAD mogao anektirati: Grenland, Kanadu i Panamu. "To oblikuje način na koji razmišljamo o pravilima," rekao je Lauri Mälksoo, profesor međunarodnog prava na Sveučilištu u Tartuu u Estoniji. "Gdje će ovo postaviti presedan? Postaje teže kritizirati srednju silu koja pokušava nešto slično u svom dvorištu, jer mogu ukazati na ovo i reći: 'Pogledajte što se tamo dogodilo - zašto ja ne bih mogao učiniti isto?', kazao je.
Rusija pokušava legalizirati svoju aneksiju i ljuti se na svaki neuspjeh. Kada je Međunarodni kazneni sud klasificirao ruske akcije na Krimu kao okupaciju, Moskva je povukla svoj potpis s Rimskog statuta kojim se uspostavlja sud, simbolična gesta bez pravnih implikacija, budući da nikada nije ratificirala ugovor. Inzistira da je službeno priznanje Krima, koji je od 2014. pretvorila u veliku vojnu bazu ključno za rješavanje rata protiv Ukrajine. U neuspjelim mirovnim pregovorima s Kijevom nakon punog opsega invazije 2022. godine, Rusija je zahtijevala da Ukrajina prizna Krim kao dio Ruske Federacije. U međuvremenu, Ukrajina se bori protiv ruske agresije na međunarodnim sudovima od 2014. godine, pobjeđujući u nekoliko presuda koje utvrđuju da su Krim zajedno s dijelovima istočne i južne Ukrajine privremeno i nezakonito okupirani. Presuda Europskog suda za ljudska prava iz 2021. utvrdila je da je Rusija odgovorna za kršenja ljudskih prava na Krimu. Time je uspostavljen ključni presedan priznavanjem da je Moskva efektivno preuzela kontrolu nad poluotokom od Ukrajine silom 27. veljače 2014., a ne putem pravno manjkavog referenduma u ožujku te godine, kako Rusija tvrdi, piše Politico.
Isto pravno obrazloženje da je Rusija nezakonito okupirala ukrajinski teritorij podupire druge ključne tužbe, uključujući prisilno deportiranje ukrajinskih građana. Priznavanje da Rusija legalno posjeduje Krim potkopalo bi taj napor. "Ako bi Rusija bila suverena na ovom teritoriju, sud ne bi razmatrao takva kršenja," napomenula je Darya Svyrydova, odvjetnica iz Kijeva, izvorno s Krima, koja je opsežno radila na slučajevima vezanim za Krim. "Ta kršenja su markeri koji nam zapravo govore kroz pravosudne institucije da ovo nije teritorij Rusije", dodaje. U praktičnom smislu, to bi značilo da politike poput deportiranja ukrajinskih građana u zatvore tisuće kilometara daleko u Rusiji više ne bi bile pravno osporive, rekla je Svyrydova. Rusija bi se smatrala da ostvaruje svoj suverenitet, što uključuje moć donošenja ustavnih promjena i nametanja državljanstva sve dok te akcije poštuju osnovna ljudska prava, dodao je Mario Pasquale Amoroso, pravni pomoćnik u Komisiji UN-a za međunarodno pravo.
Ukrajinski pravni napori nisu samo tražili odgovornost, oni su također razotkrili kremljevsku propagandu, uključujući tvrdnje da se Krim pridružio Rusiji činom samoodređenja ili da Rusija samo štiti ruske govornike. Tijekom saslušanja na ESLJP-u prije 2022. godine, Rusija se više puta oslanjala na te narative, rekla je Marharyta Sokorenko, predstavnica Ukrajine pred ESLJP-om. "Naša parnica se tiče utvrđivanja istinskih činjenica. Radi se o borbi ne samo za pravdu, već i o borbi za istinu," rekla je.
Ako Rusija dobije pravno priznanje svoje kontrole nad Krimom, posebno retroaktivno do 2014. godine, "To bi značilo da se svi službeni akti koji su se dogodili tamo na Krimu pripisuju Rusiji i nemaju više nikakve veze s Ukrajinom," rekao je Jan Wouters, profesor međunarodnog prava na KU Leuvenu u Belgiji. "To bi moglo legitimirati postupke ruske vlade tamo", dodao je. S rastućim pritiskom za mirovne pregovore, Ukrajina je javno i odlučno odbacila ustupke po pitanju statusa Krima. "Ovo je naša crvena linija. Nema priznanja," rekao je Anton Korynevych, ukrajinski veleposlanik na posebnom zadatku i predsjednik temeljne skupine koja radi na uspostavi Posebnog suda za zločin agresije, za POLITICO.
Taj čvrsti stav o Krimu preklapa se sa širim pravnim naporima da se Rusiju pozove na odgovornost. Europske nacije su ranije ovog mjeseca najavile stvaranje novog posebnog suda koji bi mogao ponuditi Ukrajini novi pravni put za osporavanje ruskih postupaka prema međunarodnom pravu. Planirano je da sud počne s radom već sljedeće godine, a fokusirat će se na procesuiranje zločina agresije. Ključno pitanje s kojim se suočava je vremensko: hoće li se baviti samo punom invazijom koja je počela u veljači 2022. ili će uključiti i ruske postupke počevši od aneksije Krima 2014. godine? Korynevych je naznačio da će biti ovo drugo. "Za Ukrajinu je uvijek bilo vrlo očito i naš čvrsti stav da je agresija počela 2014.," rekao je. "Vrlo je važno da će sud moći obuhvatiti događaje koji su se dogodili prije 2022.", kazao je
Sud će biti pod pokroviteljstvom Vijeća Europe. No, kao znak novog smjera pod Trumpom, Sjedinjene Države su povukle svoju podršku, smanjujući svoje sudjelovanje u međunarodnim pravnim naporima i čak stajući na stranu Moskve u dvije nedavne rezolucije Ujedinjenih naroda vezane za rat. Ovaj pomak u pozicioniranju SAD-a nosi težinu. Na globalnoj pozornici međunarodnog prava, potezi velike sile poput SAD-a da dovede u pitanje odgovornost za rat ili predloži priznanje Krima kao ruskog mogli bi imati ozbiljne posljedice, i politički i ekonomski, podrivajući krhki međunarodni konsenzus.
"S pravnog gledišta, Krim ostaje okupiran," rekla je Svyrydova, "ali političke naracije jednog od ključnih igrača koji su podržavali teritorijalni integritet Ukrajine]će se promijeniti, ekonomske naracije će se promijeniti i, naravno, sve će to staviti veliki pritisak na konsenzus velikog broja zemalja. To će utjecati na političke rezolucije međunarodnih organizacija, na primjer, UN-a."Kratkoročno, tvrtke kojima su zabranjene europske sankcije mogle bi pokušati vratiti se poslovati na Krimu, rekla je Svyrydova. Dugoročno, to bi moglo potkopati međunarodno pravo. "Očito je da će ovo biti presedan i iskušenje za druge zemlje da silom podignu svoje teritorijalne zahtjeve," rekla je.
Prekrajanje granica je dozvoljeno samo SADeu i njihovim saveznicima u Evropi i Izraelu. Sve ostalo je bezakonje i divljaštvo.