Opskrba električnom energijom obnovljena je u većini Španjolske i Portugala, a vlasti još uvijek pokušavaju utvrditi uzrok značajnog nestanka struje. U Španjolskoj su se ponovno otvorile škole i uredi, javni prijevoz obnovljen je nakon dugih kašnjenja, prometne gužve su se smirile, mnoge bolnice sada imaju struje, dok su druge nastavile raditi na generatore. Španjolski operater električne mreže Red Electrica objavio je u utorak ujutro da je uspio osigurati gotovo svu potražnju za električnom energijom u zemlji, dok je portugalski ekvivalent REN priopćio da je od ponedjeljka navečer svih 89 trafostanica u zemlji ponovno u funkciji. Vlasti su sada pod pritiskom da objasne što je uzrokovalo jedan od najvećih nestanaka struje viđenih u Europi.
Podsjetimo, 21. lipnja prošle godine Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Albanija i veći dio hrvatskog primorja nisu imali struje nekoliko sati. Došlo je do poznatog kolapsa. Analiza Europske mreže operatera prijenosnih sustava za električnu energiju (ENTSO-E) pokazala je da su se dogodila dva kratka spoja na dalekovodima od 400 kilovata. Prvi kvar dogodio se na dalekovodu Ribarevine-Podgorica 2 u Crnoj Gori, zbog čega je došlo do kratkotrajnog pada napona. Samo 13 minuta kasnije kratki spoj dogodio se na dalekovodu Zemblak-Kardia između Albanije i Grčke. U oba slučaja, piše Espreso, uzrok kratkog spoja bila je nedovoljno očišćena vegetacija u blizini dalekovoda. Dva kratka spoja izazvala su lančanu reakciju koja se proširila na Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju i Hrvatsku.
Još jedan veliki nestanak struje dogodio se 2003. godine u Hrvatskoj.
"Bez struje 2,5 milijuna Hrvata – KAOS: deseci zatočenih u dizalima, stajali tramvaji, vlakovi, odgađane operacije..." – pisalo je na naslovnici Večernjaka objavljenog 23. siječnja 2003., dan nakon drame koja je nastala u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, zbog kvara na trafostanici Tumbri, kraj Zagreba. Bila su to dva sata sveopćeg kaosa, sličnog onima iz filmova katastrofe. Bez struje je, kako bilježi naša arhiva, tog dana ostalo čak dva i pol milijuna stanovnika sjeverozapadne Hrvatske – najprije Zagrepčani, a potom i stanovnici Siska, Varaždina, Karlovca, Čakovca, Bjelovara, Križevaca, Novske, Kutine i Krapine, kao i svih naselja u njihovoj okolici. Zbog kvara u jednom od najvažnijih elektroenergetskih čvorišta struje nije bilo u čak 10 županija, od Karlovca, do Požege te u Zagrebu, što je pogodilo više od polovice stanovništva Hrvatske.
Nastala je prava panika te su samo u Zagrebu vatrogasci zaprimili 50-ak dojava o ljudima koji su ostali zatočenim u liftovima, a takvih je neugodnih slučajeva bilo i u neboderima ostalih gradova. Nestanak struje, tog 22. siječnja, izazvao je prometni kolaps. Na svim većim križanjima stvorile su se gužve, tramvajski promet bio je potpuno paraliziran, u totalnom je prekidu bio gotovo puna dva sata, pa su putnici do svojih odredišta morali pješice ili taksijem. Zaustavljeni su bili i električni vlakovi koji su tog dana ozbiljno kasnili. Zagušene su bile telefonske linije u HEP-u i centrima za obavještavanje. Dramatično je bilo i u bolnicama, a u nekima od njih, među kojima je bila i varaždinska, odgađane su operacije. Čak je i Sabor bio 'izvan pogona' pa je odgodio početak svoje prve sjednice, nakon zimskog prekida. Vozači nisu mogli kupiti gorivo, jer su benzinske crpke bile zatvorene. Zbog neupotrebljivih blagajni neki su trgovci ispod pulta izvukli već zaboravljene blokove računa. Uslijed nestanka struje mnoge su tvrtke tada pretrpjele znatne štete, jedna od njih je bila i kutinska Petrokemija u čijim je pogonima bilo prekinuto pokretanje proizvodnje amonijaka, glavne sirovine za mineralna gnojiva, a predviđalo se da bi ponovno pokretanje stajalo čak pola milijuna eura.
Kako je pojasnio tadašnji predsjednik uprave HEP-a, Ivo Čović, glavni razlog pucanja elektroenergetskog sustava u tom dijelu Hrvatske bio je tehnički kvar, odnosno pad prekidača u trafostanici 30 km južno od Zagreba. Budući da je trafostanica Tumbri najvažniji objekt prijenosa električne energije u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, kvar je prouzročilo ispadanje iz pogona svih 110 kilovoltnih dalekovodnih veza u trafostanici. Nakon što je kvar otkriven, najprije je uspostavljena proizvodnja električne energije u elektranama koje su ostale bez napajanja, a kasnije su se strujom postepeno počela opskrbljivati i kućanstva te je do 11 i 30 sati uspostavljena gotovo redovita opskrba na cijelom području koje je tog hladnog, siječanjskog dana ostalo bez struje.
GALERIJA Britanci birali najljepše i najružnije gradove u Europi, na popisu i dva hrvatska: 'To nije mjesto gdje se želite zadržati'
meni je več odavno mrak od pod navodnicima naših političara