Goleme gromade leda, lavina stijena i oblaci prašine: baš uoči konferencije o ledenjacima je obrušavanje glečera u Švicarskoj čitavom svijetu pokazao kako je stanje već dramatično. Obrušavanje glečera koji je za sobom povukao i čitave komade planine nije samo užasnuo pogođene stanovnike švicarskog mjestašca Blattena koji se našao zatrpan lavinom. Ova dosad nezabilježena prirodna katastrofa bila je i jedna od glavnih tema na Međunarodnoj konferenciji o ledenjacima u Tadžikistanu. Na konferenciji koja se od 29. svibnja do 1. lipnja održava u glavnom gradu Dušanbeu sudjeluju šefovi država, izaslanstva vlada, znanstvenici, predstavnici UN-a i nevladinih organizacija.
Potreba za djelovanjem je golema. Jer dramatično urušavanje glečera u Švicarskoj pokazuje koliko može biti opasno topljenje leda koje uzrokuje klimatske promjene. Prema navodima znanstvenika, švicarski glečeri su između 2022. i 2023. izgubili jednako mnogo leda koliko i u cijelom razdoblju od 1960. do 1990. godine. Globalno gledano, ledenjaci – koje se često naziva i „vodenim tornjevima svijeta“ – danas se tope dvostruko brže nego prije dvadeset godina. Od 2000. do 2023.izgubili su količinu leda koja odgovara volumenu 46.000 velikih piramida u Gizi, piše DW.
Glečeri i ledeni štitovi pohranjuju oko 70 posto svjetskih zaliha slatke vode. Prema podacima znanstvenika, dvije milijarde ljudi diljem svijeta ovise o vodi iz ledenjaka kako bi zadovoljile osnovne svakodnevne potrebe. No, kako se globalna temperatura povećava, ledenjaci se tope – s ozbiljnim posljedicama.
U nekim regijama nedostaje vode, dok se druge bore s njezinim viškom. Stanovnici grada Huaraz u zapadnom Peruu, primjerice, gotovo 20 posto svoje godišnje opskrbe vodom crpe iz otopljenog leda ledenjaka. No ledenjaci u Andama tope se još brže nego drugdje. Zbog toga prijete poplave. U dugogodišnjem sudskom postupku jedan je seljak iz Huaraza podignuo tužbu protiv njemačke energetske kompanije RWE.
Zašto baš protiv RWE-a? Prema tvrdnjama tužitelja i njegovih pravnih zastupnika, RWE kao jedan od najvećih proizvođača električne energije iz ugljena u Europi, znatno pridonosi emisiji stakleničkih plinova, čime izravno sudjeluje u klimatskim promjenama – pa tako i u ubrzanom topljenju leda u Andama. Znanstvene analize koje su naručene u sklopu postupka zaključuju da je RWE sam odgovoran za oko 0,5 posto svih industrijskih emisija CO₂ od početka industrijalizacije. Time, tvrde tužitelji, kompanija sudjeluje i u riziku koji prijeti njegovu domu, budući da se obližnje ledenjačko jezero zbog topljenja sve brže puni – i prijeti izlijevanjem.
No, Visoki pokrajinski sud u Hammu odbacio je ovu klimatsku tužbu 28. svibnja, ocijenivši da uzročno-posljedična veza nije pravno dokaziva. Ogromna glečerska jezera ne stvaraju se samo u Peruu. Kad se glečeri tope i jezera se prepune, smrtonosne poplave mogu odnijeti kuće, mostove i uništiti plodno tlo – kao što se dogodilo u Pakistanu.
U susjednoj Indiji izlijevanje jednog ledenjačkog jezera odnijelo je živote 179 ljudi. Znanstvenici procjenjuju da je najmanje 15 milijuna ljudi diljem svijeta izloženo riziku iznenadnih poplava uzrokovanih topljenjem leda: najviše njih žive u Indiji i Pakistanu. U švicarskim Alpama, stanovnici sela Blatten uspjeli su se pravodobno skloniti prije nego što se urušio ledenjak Birchgletscher.
Kad se glečeri smanjuju, u nekom trenutku dosežu tzv. „vodeni vrhunac" (engl. peak water) – prekretnicu nakon koje se otjecanje smanjuje. To može imati dalekosežne posljedice. U Andama, smanjenje količine vode prisililo je lokalne poljoprivrednike, koji su tradicionalno sadili kukuruz i pšenicu, da promijene svoje kulture i načine navodnjavanja. Neka sela sada uzgajaju gorku sortu krumpira otpornu na sušu.
Nestabilna opskrba vodom ugrožava i proizvodnju struje. U Čileu čak 27 posto električne energije dolazi iz hidroelektrana koje ovise o otopljenoj vodi iz ledenjaka. Godine 2021. hidroelektrana Alto Maipo morala je biti zatvorena zbog nedovoljnog dotoka vode. Ne tope se samo glečeri, odnosno led u planinama, već i oni u moru – primjerice Thwaitesov ledenjak na zapadu Antarktika. Taj golemi ledeni masiv velik gotovo kao dvije čitave Mađarske znanstvenici smatraju posebno nestabilnim: topi se sa svih strana.
Topljenje morskog leda značajno pridonosi porastu razine mora. Samo u posljednjih 25 godina ledenjaci su povisili globalnu razinu mora za gotovo dva centimetra. Možda se ne čini mnogo, ali otoci poput Fidžija i Vanuatua u Tihom oceanu koji su tek iznad razine mora mogli bi nestati pod vodom. Uz to, više od milijardu ljudi u metropolama poput Jakarte, Mumbaija, Lagosa i Manile živi u priobalnim područjima. Zaštitni nasipi mogu pomoći, ali su samo privremeno rješenje – jer razina mora i dalje raste.
Ledenjaci za mnoge ljude imaju i duhovno i kulturno značenje. Svake se godine deseci tisuća hodočasnika okupljaju kod jednog od najsvetijih ledenjaka Perua – Colquepuncoa – radi vjerske svečanosti. Nekad su iz njega rezali velike blokove leda i nosili ih u zajednice koje su vjerovale u njihovu ljekovitost. No, kako ledenjak nestaje, i ova se tradicija našla u opasnosti.
Talijanski glečer Presena, omiljeno skijalište, izgubio je prema izvješćima trećinu volumena od 1990. godine. Očekuje se da će se vjekovni snijeg u europskim Alpama do kraja stoljeća smanjiti za 42 posto. Znanstvenici procjenjuju da se brojna skijališta diljem svijeta više neće isplatiti.
Stanovnici nekih regija pokušavaju se prilagoditi tim prijetnjama. U pakistanskom selu Hassanabad instaliran je sustav za rano upozorenje koji prati aktivnost obližnjeg ledenjaka Shisper. Ako zatreba, upozorenja se mogu oglasiti preko vanjskih zvučnika. U susjednoj regiji Ladakh znanstvenici eksperimentiraju s umjetnim ledenjacima koji bi ljeti ublažili nestašicu vode. No te strategije pomažu samo djelomično. Prema mišljenju znanstvenika, najbolji način za usporavanje nestanka ledenjaka je usporavanje porasta globalne temperature – dakle smanjenje emisije stakleničkih plinova koji zagrijavaju Zemlju.
Povećanja vojnih proračuna će tu sigurno pomoći - da se tope još brže.