Prosječna bruto plaća za ožujak, isplaćena u travnju, preskočila je dvije tisuće eura te je iznosila 2014 eura! U netu je to tridesetak eura više nego prošlog mjeseca, odnosno 1448 eura! Polovina zaposlenih u pravnim osobama, poduzećima i javnom sektoru zarađivala je do 1200 eura neto (1621 eura bruto), kolika je bila medijalna plaća. U mjesec dana neto plaće nominalno su porasle 2,3 posto, što se uglavnom može pripisati većem fondu sati u odnosu na veljaču. Na prosječne plaće u ovo doba godine znatno utječu i isplate menadžerskih bonusa koje su na plaćama za veljaču zabilježene u duhanskoj i farmaceutskoj industriji te proizvodnji pića, dok su u ožujku bonusi isplaćeni u emitiranju programa.
Gleda li se prvo tromjesečje u odnosu na prosinac 2024., puno su više rasle manje plaće pa je tako deset posto najnižih plaća povećano oko 9 posto, ljudi čije su plaće u drugom decilu (od 808 do 882 neto) dobili su 11,4 posto više. Povećanje u trećem decilu spustilo se na 5,5 posto, medijalna je plaća povećana nešto manje od 4 posto, slično kao i sve plaće iznad medijalne. Najniže plaće poguralo je povećanje minimalca na 970 eura bruto, pa deset posto zaposlenih ili oko 150 tisuća radnika sad zarađuje do 807 eura neto, iduća desetina zarađuje 70-ak eura više, a treća desetina od 883 eura do 965 eura. Primanja oko 208 tisuća zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama, koji nisu uključeni u statistiku DZS-a, uglavnom se kreću u najnižim rasponima pa je procjena da dvije trećine zaposlenih zarađuje manje od državnog prosjeka.
Prosječne neto plaće u Hrvatskoj samo su stotinu eura ili 7 posto manje od prosječnih neto plaća u susjednoj Sloveniji (1550 eura), no njihov je bruto za petinu veći od hrvatskog i iznosi 2430 eura. Porezi i doprinosi na plaće puno su veći u Sloveniji nego u Hrvatskoj, što objašnjava manju razliku u neto iznosu nego u brutu.
Manje od tisuću eura prosječne neto plaće imaju kožna i obućarska industrija, dok su više od dvije tisuća eura prosječne neto plaće za ožujak zaradili informatičari te financijski sektor, zaposleni u promidžbi, zdravstvu te znanstvenom istraživanju. Broj zaposlenih koji mjesečno zarađuje više od dvije tisuća eura neto mogao bi se kretati oko dvjesto tisuća, s tim što svaki drugi s takvim plaćama radi u Zagrebu! Prema podacima zagrebačkog statističkog ureda, petina zaposlenih u glavnom gradu primila je za veljaču više od dvije tisuće eura mjesečne neto plaće, dok je prosječna zagrebačka plaća bila nešto viša od 1600 eura.
Rast plaća na godišnjoj razini više nije dvoznamenkast kao što je bio prošle godine te je u ožujku pao na oko 9 posto, a procjena je makroekonomista da će se rast plaća u ovoj godini, u odnosu na prošlu, spustiti na prosječnih 8 posto. Idućih mjeseci ne treba očekivati znatnije pozitivne statističke promjene u visini plaća, kao što se dogodilo za ožujak, jer je država 'ispucala' najavljeno povećanje osnovice, a i privatni je sektor podijelio menadžerske bonuse svima koji na njih imaju pravo. Bonusi koji se isplaćuju zaposlenima daju se kao neoporeziva naknada te oni ne ulaze u bruto plaću niti utječu na iznos buduće mirovine. Hrvatska posljednjih godina bilježi snažno povećanje plaća, no ono je većim dijelom potaknuto primanjima u javnom sektoru te rastom minimalne plaće.
Ma nije valjda da je veće porezno opterećenje na plaće u Sloveniji. Slušam godinama naše poslodavce kako kukaju da je kod nas najveće opterećenje i da zato u HR neto plaće nisu mogle biti dovoljno visoke da radnici ne pobjegnu preko granice.