Slinavka i šap ponovno prijeti Austriji nakon četiri desetljeća. Krajem ožujka zabilježeni su slučajevi u Mađarskoj i Slovačkoj, oba na samo desetak kilometara od austrijske granice. Ova blizina aktivirala je najviši stupanj pripravnosti, a zone nadzora sada obuhvaćaju značajne dijelove Gradišća i istočne Donje Austrije. "Suočeni smo s najopasnijim poznatim životinjskim virusom zbog njegove izuzetne zaraznosti", kazao je virolog Norbert Nowotny s bečkog Veterinarskog sveučilišta.
Brzo širenje virusne infekcije zahtijeva hitnu reakciju. "Dovoljna je samo nekolicina virusnih čestica za zarazu, a vjetar ih može prenijeti i do 40 kilometara", upozorava virolog. Pojava virusa u Austriji rezultirala bi nužnim usmrćivanjem zaraženih stada i ugrozila status zemlje slobodne od slinavke i šapa, što bi ozbiljno narušilo izvoz. Austrija je preventivno zabranila uvoz životinja i proizvoda iz Slovačke i Mađarske, a trenutačno nema potvrđenih slučajeva na svom teritoriju. Bolest pogađa sve papkare, uključujući domaće i divlje vrste, s inkubacijom od 2 do 14 dana. Simptomi uključuju vrućicu i karakteristične afte u ustima, na vimenu i papcima. Iako ljudi rijetko obolijevaju, SiŠ se može zamijeniti s bolešću šaka-stopala-usta (HFMD). Od prstenaste vakcinacije se odustalo zbog potencijalnog širenja virusa među cijepljenim životinjama, javlja Heute. "Novi slučaj blizu austrijske granice povećava rizik i ukazuje na moguće neotkrivene slučajeve u susjednim zemljama, čineći situaciju za Austriju još kritičnijom", kaže Nowotny.
Suočeni s ovom prijetnjom, austrijske vlasti poduzimaju odlučne korake: dva ministarstva zajednički pripremaju nove preventivne mjere. Ključni potez bit će zatvaranje graničnih prijelaza između Austrije i susjedne Slovačke i Mađarske. Jakob Kramar-Schmid, glasnogovornik državne tajnice Ulrike Königsberger-Ludwig (SPÖ), potvrdio je za "Heute": "Zatvorit ćemo sve prijelaze gdje nije moguće provoditi adekvatne kontrole." Ova mjera primarno će utjecati na manje granične prijelaze. Detalji implementacije trenutačno se razrađuju u suradnji Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva zdravstva.
Hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede nedavno je na svojim stranicama objavilo priopćenje oko pojave ovog virusa u Slovačkoj.
Slinavka i šap naročito su opasna virusna, vrlo kontagiozna bolest životinja od koje obolijevaju domaći papkari goveda, ovce, koze i svinje te divlji papkari divlje svinje, jeleni, srne, mufloni i sl. Slinavka i šap kategorizirana je u bolesti kategorije A, čije suzbijanje zahtijeva stroge i sveobuhvatne mjere kontrole prema europskim propisima (Uredba (EU) 2016/429, Uredba (EU) 2020/687 i dr.). Mjere kontrole uključuju usmrćivanje i neškodljivo uklanjanje svih prijemljivih životinja na zaraženom objektu, uspostavu zone zaštite (najmanje 3 km) i zone nadziranja (najmanje 10 km), zabranu premještanja živih prijemljivih životinja i proizvoda životinjskog podrijetla te druge preventivne i biosigurnosne mjere. Slinavka i šap na području Republike Hrvatske posljednji put je potvrđena 1978. godine. Bolest je kontinuirano prisutna na afričkom kontinentu te u Aziji gdje je, primjerice, u Turskoj 2024. i 2025. godini bolest prijavljena na 149 objekta. U siječnju ove godine slinavka i šap je nakon više od 50 godina potvrđena na jednom objektu s vodenim bivolima u Njemačkoj, u Saveznoj državi Brandenburg, u općini Hoppegarten. Zahvaljujući brzom postupanju i provedbi svih propisanih mjera kontrole u Njemačkoj nije potvrđen nijedan novi slučaj te je toj zemlji vraćen službeni status države slobodne od slinavke i šapa od WOAH-a. Pojava slinavke i šapa imala bi katastrofalne posljedice za stočarstvo Republike Hrvatske te stoga Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva poziva sve držatelje goveda, ovaca, koza i svinja kao i ostale dionike u stočarskom sektoru na visoku razinu opreza, odgovorno ponašanje te strogu primjenu svih propisanih mjera biosigurnosti u uzgojima životinja. Bolest se manifestira povišenom tjelesnom temperaturom, smanjenjem ili gubitkom mliječnosti te se prvo primjećuju znakovi slinjenja i šepavosti u zaraženih životinja, a ubrzo se javljaju i vezikule (afte) te erozije na sluznici usta, nosa, na vimenu ženskih životinja te u međupapčanom prostoru. U ovaca, koza i svinja bolest ima blažu kliničku sliku nego u goveda. Pobol (morbiditet) je gotovo 100%, a smrtnost (mortalitet) ovisi o dobi životinje i sekundarnim infekcijama i komplikacijama. Virus slinavke i šapa prenosi se izravnim kontaktom sa zaraženim životinjama ili kontaminiranim predmetima, vozilima ili proizvodima, a ono što je posebno zabrinjavajuće, virus se može širiti i zrakom na veće udaljenosti. U slučaju pojave bilo kakvih kliničkih znakova koji bi mogli upućivati na slinavku i šap, subjekti su dužni bez odgađanja obavijestiti ovlaštenog veterinara kako bi se omogućilo isključivanje ili rano otkrivanje ove bolesti i pravovremeno djelovanje, stoji u priopćenju Ministarstva.
