'SAT OTKUCAVA'

Europski ultimatum, uz Trumpovu potporu, doveo je Putina u opasnu situaciju

Putin
Foto: Reuters/PIXSELL
1/5
12.05.2025.
u 19:40

Zelenski je prihvatio Trumpov zahtjev i pristao na izravne pregovore, poručivši Putinu da ga osobno čeka u Istanbulu u četvrtak

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski inzistira na trenutačnom 30-dnevnom prekidu vatre, koji je trebao stupiti na snagu danas. Njegov prijedlog podržali su i čelnici četiri najmoćnije europske zemlje, Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Poljske, koji su od ruskog predsjednika Vladimira Putina zatražili pristanak na bezuvjetan prekid vatre u trajanju od 30 dana, počevši od 12. svibnja, za što su dobili i potporu američkog predsjednika Donalda Trumpa. Europski čelnici, koji su zbog toga proteklog vikenda stigli u Kijev, zaprijetili su Putinu novim "masovnim" sankcijama ako se ne bude pridržavao dogovora.

Europski ultimatum, uz Trumpovu potporu, doveo je Putina u nezgodnu situaciju. O tome svjedoči činjenica da je Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov najprije pokušao razvodniti zahtjev za primirjem poručivši da Rusija podržava 30-dnevno primirje, ali uz uvažavanje određenih "nijansi", poput obustave naoružavanja Ukrajine, budući da bi u suprotnom primirje predstavljalo, kako je rekao, prednost za Ukrajinu. Kako to očito nije bilo uvjerljivo, Putin je ubrzo odbio ultimatum europskih čelnika i predložio nastavak neposrednih i izravnih mirovnih pregovora Moskve i Kijeva u Istanbulu, koji su bili vođeni i potom prekinuti na proljeće 2022., nekoliko tjedana nakon što je Putin pokrenuo invaziju.

Uopće ne spominjući zahtjev za primirjem, Putin je ponudio Kijevu izravne pregovore tvrdeći da najprije treba ukloniti "temeljne uzroke sukoba" i postići obnovu "dugoročnog i trajnog mira", podsjetivši da je upravo Kijev prekinuo pregovore u proljeće 2022., sugerirajući time da je Moskva cijelo vrijeme bila za mir, a Ukrajina za rat, što je, naravno, prijesna laž i tipična Putinova manipulacija. Putin je kazao da svi oni koji istinski žele mir njegov prijedlog mogu samo podržati i da je odluka sada na strani "ukrajinske vlasti i njihovih skrbnika", čime Putin dovodi u pitanje autonomnost Kijeva u donošenju odluka, što je kremaljska taktika od samog početka rata, koji jedino Putin u svakom trenutku može okončati, ali to ne želi učiniti.

Ukrajinski predsjednik Zelenski ubrzo je odgovorio na Putinov prijedlog pristajući na razgovore, ali tek ako Rusija prihvati prekid vatre. Na prekidu vatre snažno je inzistirao i Trumpov posebni izaslanik za Ukrajinu Keith Kellogg, koji je na društvenim mrežama napisao da najprije mora doći do 30-dnevnog prekida vatre i zaustavljanja ubijanja, kako bi se tijekom primirja moglo prijeći na sveobuhvatne mirovne pregovore, a ne obrnuto.

Međutim, ubrzo se ponovno oglasio i Trump, koji je unatoč stajalištu svog savjetnika prema kojem je najprije potrebno postići dogovor o primirju, a tek onda započeti pregovore, prihvatio Putinov prijedlog i zatražio od Zelenskog da se složi s Putinovim zahtjevom, premda bi bilo logično da je od Putina zatražio da se suglasi s ukrajinskim zahtjevom, s obzirom na to da zaustavljanje rata uobičajeni preduvjet za mirovne pregovore. Iako je samo nekoliko sati ranije u telefonskom razgovoru s europskim čelnicima podržao njihov ultimatum, što su oni svečano i obznanili, Trump je sada ponovno promijenio mišljenje. Britanski, njemački, francuski i poljski čelnici Keir Starmer, Friedrich Merz, Emmanuel Macron i Donald Tusk, kao i predsjednik Zelenski, ponovno su mogli uvjeriti u prevrtljivost američkog predsjednika. U jednom se trenutku činilo da su Europa i Amerika ponovno na istoj strani, ali ta iluzija nije dugo potrajala. Iako stalno govori o važnosti prekida rata i zaustavljanja krvoprolića, Trump je podržao prijedlog koji predviđa nastavak borbi, a ne više prijedlog EU i Kijeva koji je podržao samo nekoliko sati ranije!? Trump je potom u svom stilu najavio "veliki tjedan" za Rusiju i Ukrajinu, dok je Europska unija ponovno ispala iz igre, s obzirom na to da za zelenim stolom u Istanbulu, ako se u četvrtak doista održe izravni ukrajinsko-ruski pregovori, neće biti mjesta za europske predstavnike. Zelenski je prihvatio Trumpov zahtjev i pristao na izravne pregovore, poručivši Putinu da ga osobno čeka u Istanbulu u četvrtak, iako Moskva, kao što je poznato, cijelo vrijeme dovodi u pitanje legitimitet ukrajinskog predsjednika.

Nova njemačka vlada kancelara Merza ustrajava na europskom ultimatumu, prijeteći novim sankcijama Rusiji ako Putin ne pristane na primirje. "Sat otkucava", poručio je danas u podne glasnogovornik njemačke vlade na konferenciji za novinare u Berlinu, podsjećajući Putina da ima još 12 sati za prihvaćanje primirja. Europski ultimatum u međuvremenu je pomalo neočekivano podržala i Kina, najvažnija ruska saveznica, i to odmah nakon povratka kineskog predsjednika Xi Jinpinga iz Moskve, kao i papa Lav XIV., koji je danas telefonom razgovarao sa Zelenskim i pritom jasno podržao Ukrajinu, čime je najavio promjenu u odnosu Vatikana prema ratu u Ukrajini, koji papa Franjo nikad nije nazvao agresijom pozivajući Ukrajince na predaju.

Putin ne želi mir

Putin je, međutim, koji ne želi primirje i koji smatra da ratom može dobiti više nego za zelenim stolom, odlučio prkositi zahtjevu za primirjem pokrenuvši tijekom noći novi val napada na Ukrajinu. Jedan od stotinjak dronova koji su iz Rusije poletjeli prema Ukrajini pogodio je civilni teretni vlak, ozlijedivši strojovođu. U Moskvi inzistiraju na tome da temelj za nove pregovore bude dogovor koji je bio na stolu u Istanbulu i prije tri godine, koji je naposljetku Ukrajina odbila, a koji je u europskim medijima često bio predmet pogrešnih interpretacija. Iako se često može čuti da su se Ukrajinci u Istanbulu samo trebali odreći ambicije da postanu članica NATO-a i da bi Rusija tada prekinula invaziju, detalji istanbulskog sporazuma svjedoče da to nije točno. Primjerice, u nacrtu sporazuma bila je i odredba kojom bi Rusija imala pravo veta na međunarodnu vojnu pomoć Ukrajini u slučaju nove invazije, koja bi Ukrajinu ostavila bez ikakve zaštite u slučaju novog napada Rusije, na što Ukrajina nije mogla pristati, baš kao što na takvu odredbu ne bi pristala nijedna suverena zemlja, a to je na kraju bio i jedan od glavnih razloga zbog kojih su propali prvi i jedini izravni pregovori Ukrajine i Rusije od početka opće ruske invazije na Ukrajinu.

Komentara 19

MP
marinko.przolica
20:44 12.05.2025.

Za upišat se od smjeha... Europljani opet prijete sankcijama... kako su prošle ove do sada? Evo samo što Rusija nije izgubila rat, propala, a ukrajinci su na vratima Krima...

ČU
Čuružan
20:58 12.05.2025.

Neka mi neko navede i jedan dobar razlog zašto bi Putin pristao na primirje od 30 dana, posmatrajući to iz ugla Rusije. Šta ona time dobija? Da li možda ukidanje nekih sankcija? Da li priznanje Krima za rusku teritoriju? Ništa od toga. Rusima zasad ide jako dobro na svim frontovima, svaki dan se proširiju osvojene teritorije, zauzima se selo po selo. Istina da se ide sporo, ali se štedi i ljudstvo i tehnika. Ukrajina polako posustaje i u ljudstvu i u resursima, ovaj rat je preskup i za nju a pogotovo za EU. Bez sveobuhvatnog mira, gde bi se definisala uloga NATO pakta u zemljama koje okružuju Rusiju, i kakav bi bio status Ukrajine posle zaključenja mira, nema ništa od primirja. To je još jedna prevara sa Zapada, na koju Rusija ne sme pristati.

Avatar Moloh
Moloh
20:29 12.05.2025.

Da je Putler bio za mir nebi napao Ukrajinu.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

OSZAR »