Novi toplinski val vjerojatno će i ove godine odnijeti nepotrebne ljudske žrtve, kao što je to bilo i prijašnjih godina, kada je u ljetnim mjesecima zabilježena povećana smrtnost. Hrvatska ima najveću stopu prekomjerne smrtnosti u Europi povezanu s toplinom, s gradom Osijekom kao najrizičnijim europskim gradom za život. Pokazalo je to istraživanje stručnjaka s niza europskih zdravstvenih instituta objavljeno u časopisu Lancet, prvo interdisciplinarno istraživanje u koje su uključena 854 europska grada s više od 50 tisuća stanovnika.
Desetak autora studije, koju kao prvopotpisani brani dr. Pierre Masselot, s londonskog Odjela za javno zdravstvo, navodi da Europa svake godine ima oko 130 tisuće nepotrebnih smrtnih slučajeva zbog hladnoće i oko 13 tisuća zbog vrućine. Najviše je prekomjernih smrtnih slučajeva zbog hladnoće u baltičkim zemljama (više od 150 na stotinu tisuća stanovnika) te Rumunjskoj i Bugarskoj, a loše je pozicionirana i Hrvatska sa 104 nepotrebne smrti zbog hladnoće. Švicarska, na primjer, ima 41.
Kad je riječ o toplini, gdje Hrvatska drži neslavni rekord, istraživači su otkrili da u Hrvatskoj godišnje nepotrebno umre 27 osoba na stotinu tisuća stanovnika zbog izloženosti toplini, a najviša standardizirana stopa prekomjerne smrtnosti povezana s toplinom zabilježena je u Osijeku, gdje je stopa bila 41. Prosjek ostalih 30 država uključenih u analizu bio je devet! Autori su proučavali niz podataka o promatranim gradovima, vremenske serije smrtnosti, demografske pokazatelje, temperature i slično, što bi gradske vlasti morale uzeti u obzir kod svojih urbanističkih planova.
– Ovi rezultati pružaju vrijedne informacije kreatorima politika za osmišljavanje nacionalnih, regionalnih i lokalnih klimatskih i javnozdravstvenih politika te predstavljaju prvi važan korak prema točnim procjenama utjecaja na zdravlje povezanih s temperaturom – navodi se u studiji Lanceta: Excess mortality attributed to heat and cold: a health impact assessment study in 854 cities in Europe.
Studija otkriva da od hladnoće nepotrebno umru 83 osobe na stotinu tisuća stanovnika, a od vrućine devet! Stopa smrtnosti zbog hladnoće u Hrvatskoj je oko 1,3 puta viša od prosječne, a od vrućine tri puta! IS Global institut iz Barcelone posebno se bavi proučavanjem smrtnosti u Europi zbog vremenskih i ekoloških uvjeta. Barcelona je, inače, jedan od europskih pionira na polju zelene urbane obnove te im je, među ostalim, plan da do 2030. uspostave 160 hektara novih zelenih površina u samom gradu. Berlin mimo parkova ima trećinu svog gradskog prostora zasjenjenog posađenim drvećem, dok se u Hrvatskoj zelena obnova gradova tek nedavno nametnula kao tema. Prema listi IS Global instituta, Osijek, Slavonski Brod i Zagreb nalaze se među stotinu najzagađenijih gradova u Europi, a takvo stanje utječe i na prekomjernu smrtnost izazvanu zagađenjem. Zagreb bi, naprimjer, imao 700 umrlih manje na godinu da je grad ispunio preporuke Svjetske zdravstvene organizacije o kvaliteti zraka, Osijek stotinjak, Rijeka i Split po 70, Slavonski brod 60-ak te Zadar i Pula po 30. U analize je uključeno sedam hrvatskih gradova. Sve dulji i sve više iscrpljujući toplinski valovi posebno su nesnošljivi u betonom popločanim gradovima, bez zelenila i zaštite od sunca.
Očekuje se da će se povezani zdravstveni teret povećati s klimatskim promjenama, posebno u najekstremnijim scenarijima globalnog zatopljenja, navode autori studije. Oko 40% stanovništva EU živi u gradovima s najmanje 50.000 stanovnika, a urbano stanovništvo doživljava općenito više razine temperaturnog stresa, posebno vrućine. Osim toga, europski gradovi razlikuju se po socioekonomskim, okolišnim i klimatskim uvjetima te je razumno očekivati da te razlike dovode do velikih varijacija u ranjivosti na rizike povezane s temperaturom, navode autori studije.
Utjecaj hladnoće je važan svugdje, ali je općenito manji u zapadnoj regiji, a veći u sjevernim i istočnim regijama, s maksimalno 174 u Latviji. Postoji veća heterogenost u učinku topline, koja je niska u sjevernoj regiji, s izuzetkom Latvije i Litve, a mnogo veća u južnoj regiji, s maksimalno 27 dodatnih smrtnih slučajeva na 100.000 osoba u Hrvatskoj. Autori studije nisu proučavali zašto je Hrvatska toliko loša, no hrvatske su vlasti tek nedavno počele pripremati strategije zelene urbane obnove, na poticaj iz Bruxellesa.
Zapad pošteđeniji
Hrvatska je za projekte zelene infrastrukture u urbanim područjima i kružno gospodarenje prostorom i zgradama osigurala 135 milijuna eura do 2027. godine. Posebno su se u istočnoj Europi povećali utjecaji i hladnoće i vrućine, pri čemu su zemlje poput Hrvatske, Bugarske i Rumunjske pokazale veću ranjivost od zemalja u zapadnoj Europi. Prekomjerna smrtnost općenito je bila niža u zapadnoj Europi nego u drugim regijama, uključujući sjevernu i južnu Europu, osim nekoliko vrlo velikih gradova poput Londona i Pariza. Sjeverne zemlje pokazale su najniže rizike od vrućine, ali i relativno nisku ranjivost na hladnoću s obzirom na puno veću izloženost niskim temperaturama, što sugerira sposobnost prilagodbe krutim hladnim klimama, posebno u usporedbi sa zemljama u istočnoj regiji. Uočene razlike u ranjivosti na toplinu i hladnoću mogu se povezati s nizom čimbenika, uključujući lokalnu klimu, učinke urbanih toplinskih otoka, pristup zdravstvenoj skrbi ili pokrov zemljišta, odnosno dostupnost vode ili drveća.
FOTO Kim plače, Iran napada tepisima: Bili smo na rubu 3. svjetskog rata, a ovako su se ljudi šalili
Slavonci, ljudi široke duše i otvorenih srca.