Od prvog pape koji se zvao Lav (Leo, Leone) do posljednjeg, novo izabranog pape Lava XIV., prošlo je 1585 godina. Lav I. ili Lav Veliki, kako su ga još zvali, bio je papa od 29. rujna 440. do 10. studenog 461., u vrijeme kad je Zapadno Rimsko Carstvo bilo na izdisaju. Rođen je u Toskani i brzo je stekao ugled, pa ga je car izabrao za posrednika u sukobu između dvojice najviših carskih službenika u Galiji. Naslijedio je papu Siksta III., a izabran je jednoglasno.
Gradio baziliku
Povjesničari i teolozi ističu da je njegov pontifikat obilježila borba protiv raznih krivovjerja, od pelagijanaca i prisilijanaca do manihejaca koji su tajno djelovali u Rimu. Kad je vođa Huna Atila 452. preko Alpa provalio u Italiju, car je poslao papu Leona na pregovore. Susreli su se na južnoj obali jezera Lago di Garda u sjevernoj Italiji, a Atila se potom povukao. Ne zna se kako je to papa Atilu, kojeg su nazivali Bič Božji, uspio odvratiti od pohoda na Rim. Za vrijeme pape Lava IX., poznatog po reformama, došlo je 1054. do Crkvenog raskola, razdvajanje kršćanske crkve na Istočnu i Zapadnu.
Postoji priča o papagaju kojeg je hrvatski kralj Stjepan I. poklonio Lavu IX. Papagaj je navodno znao izgovarati papino ime. Jedan je papa koji je odabrao ime Lav Crkvu vodio samo 26 dana. Alessandro Medici počeo je svoj pontifikat 1. travnja 1605., a 27. travnja je umro nakon što se prehladio na misi. Ime Lav XI. izabrao je u spomen na svog ujaka i prethodnika Lava X. koji je dao izgraditi Baziliku sv. Petra u Rimu. Zbog nedostatka novca bulom "Sacrosancti Salvatori et Redemptoris" dao je dozvolu Albertu Brandenburškom da se na području njegove biskupije osam godina može dodjeljivati oprost za novac, s time da je polovicu novca morao davati papi. Protiv prakse prodaje oprosta ustao je Martin Luther koji je ubrzo izopćen. Lav XII. bio je također Talijan, rođen kao Annibale della Genga, a pontifikat mu je trajao od 1823. do smrti 1829. Favoriti su, ako se uopće može govoriti o favoritima kad su konklave u pitanju, bili su kardinali Antonio Gabriele Severoli i Francesco Saverio Castiglioni, no na kraju je izabran della Genga koji je nakon 26 dana konklave postao papa.
- Izabrali ste mrtvaca – rekao je braći kardinalima, aludirajući na svoju boležljivost. Bio je papa samo šest godina, a za njegova pontifikata srednji stalež sve se više udaljavao od Crkve, a on se surovo obračunavao s pripadnicima tajnih revolucionarnih društava tzv. karbonarima, pa su ga neki počeli optuživati za povratak u mračni srednji vijek. Lav XIII., posljednji koji je prije Roberta Prevosta odabrao ime Lav, rođen je u talijanskom Laciju 1810. kao Gioacchino Vincenzo Pecci, a pontifikat mu je trajao od 1878. do smrti 1903., punih 25 godina. Njegov je nadimak bio "radnički papa" jer je bio poznat po promicanju socijalnog nauka Crkve, zalaganju za radnička prava i društvenu pravdu. Je li izbor tog imena od strane novog pape Prevosta znak kojim će se temama posebno posvetiti? Lav XIII. bio je jedan od sedmorice sinova grofa Lodovica Peccija i njegove žene Ane. Papa Grgur XVI. Imenovao ga je titularnim nadbiskupom Damiate i biskupom Perugie s titulom nadbiskupa.
Zalagao se za jačanje nauka Tome Akvinskog i u Rimu osnovao Akademiju sv. Tome. Naslijedio je papu Pija IX. koji je pune 32 godine vodio Katoličku crkvu. Lav XIII. bio je, kako se pisalo, "umjerenjak širokih pogleda". Najvažnijim je smatrao približavanje kršćanstva suvremenim strujama, ali bez odustajanja od temeljnih kršćanskih načela. Suprotstavljao se kapitalizmu, materijalističkom i ateističkom marksizmu. U svojim enciklikama istupao je protiv socijalizma, komunizma, nihilizma i masonstva. Otvorio je vatikanske arhive i knjižnice znanstvenicima. U poznatoj enciklici "Rerum novarum" (Nove stvari) iz 1891. zalaže se za razvoj katoličkih socijalnih znanosti, zaštitu privatne imovine, slobodnopoduzetništvo, prava radnika na pravednu plaću, sigurne uvjete rada i osnivanje sindikata. Stvorio je temelje modernog razmišljanja u socijalnim doktrinama Katoličke crkve.
Cijenio Strossmayera
Njegove enciklike promijenile su odnose crkve sa svjetovnim vlastima. Tvrdio je da su i kapitalizam i komunizam manjkavi. Bulom je 1881. dao osnovati Vrhbosansku nadbiskupiju i metropoliju sa sjedištem u Sarajevu i s biskupijama u Mostaru i Banjoj Luci. Cijenio je biskupa Josipa J. Strossmayera, a Nikolu Tavelića proglasio je blaženim 1889. Nikada nije napustio Vatikan. Često je bolovao, no poživio je do 93. godine, pa je ostao upamćen kao najstariji papa.
>> VIDEO Pogledajte povijesni trenutak kada je objavljeno ime novog Pape "Habemus Papam"
