Američki predsjednik Donald Trump rekao je europskim čelnicima u telefonskom razgovoru da ruski predsjednik Vladimir Putin nije spreman okončati rat u Ukrajini jer smatra da pobjeđuje, otkrile su tri osobe upoznate s razgovorom za The Wall Street Journal. Europski čelnici dugo su vjerovali u to, no ovo je prvi put da su to čuli od Trumpa. To je, također, u suprotnosti s onim što je Trump često javno govorio, a to je da vjeruje kako Putin iskreno želi mir. Bijela kuća odbila je komentirati navode te je podsjetila na Trumpovu objavu na društvenim mrežama. "Ton i duh razgovora bili su izvrsni. Da nije bilo tako, sada bih to rekao", poručio je, govoreći o razgovoru s Putinom.
Iako se čini da je Trump prihvatio ideju da Putin nije spreman za mir, to ga nije navelo da učini ono što su Europljani i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zagovarali – da pojača borbu protiv Rusije. Trump je u nedjelju, dan prije razgovora s Putinom, održao poziv s europskim čelnicima. Tada je naznačio da bi mogao uvesti sankcije ako Putin odbije primirje prema osobama upoznatim s razgovorom. Do ponedjeljka se ponovno predomislio. Umjesto toga, Trump je rekao da želi brzo nastaviti s pregovorima između Rusije i Ukrajine u Vatikanu.
U pozivu su u ponedjeljak sudjelovali Zelenski, francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz, talijanska premijerka Giorgia Meloni i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Poziv je, ističe WSJ, djelomično bio kulminacija europske diplomatske ofenzive koja je započela prije desetak dana, s ciljem da se Trump pridobije za pritisak na Putina. Iako nisu uspjeli uvjeriti Trumpa da uvede sankcije, proces je pomogao razjasniti svima Putinov stav – da on nije spreman zaustaviti rat u ovoj fazi.
Trump je u nedjelju naznačio je da će poslati državnog tajnika Marca Rubija i posebnog izaslanika Keitha Kellogga na pregovore koji se očekuju u Vatikanu. Dan kasnije djelovao je neodlučno u vezi s ulogom SAD-a prema jednoj osobi upoznatoj s razgovorom. Neki Europljani inzistirali su da ishod pregovora u Vatikanu mora biti bezuvjetno primirje. No Trump je to ponovno odbio, rekavši da mu se ne sviđa izraz "bezuvjetno".
Europska diplomatska ofenziva za pritisak na Rusiju eskalirala je kada je Merz, konzervativni njemački kancelar, preuzeo dužnost početkom ovog mjeseca. Merz je bio mnogo spremniji suočiti se s Putinom od svog prethodnika Olafa Scholza. Uz to, Merzova koalicija pomogla je izmijeniti njemački ustav kako bi zemlja dobila veću slobodu u zaduživanju za vojne izdatke i podršku Ukrajini. Dana 10. svibnja Merz, Macron, Starmer i poljski premijer Donald Tusk neočekivano su posjetili Zelenskog u Kijevu. Nagovarali su ga da pristane na ono što Trump želi kako bi razotkrili Putinovu nespremnost za okončanje rata. Zatim su koristili Macronov mobitel kako bi nazvali Trumpa, rekavši mu da Europa i Ukrajina u potpunosti podržavaju njegov poziv na 30-dnevno primirje. Europljani su javno zaprijetili novim sankcijama Putinu ako ne prihvati primirje.
Putin je odgovorio na sve veći pritisak iz Europe i Washingtona predlažući prve izravne pregovore s Ukrajinom u tri godine. Trump je iskoristio ponudu te u jednom trenutku predložio da bi mogao otići u Tursku kako bi se pridružio pregovorima. Sastanak se održao u Istanbulu nekoliko dana kasnije, ali Putin nije prisustvovao. Poslao je predstavnike nižeg ranga koji su ponovili zahtjeve koje Ukrajina smatra neprihvatljivima. Nakon Putinova izostanka u Istanbulu, Europljani su ponovno pritisnuli Trumpa da razmotri pojačavanje pritiska na ruskog čelnika.
VIDEO Putin nenajavljeno posjetio nuklearnu elektranu Kursk
Rusi će prekinuti rat, a Zelenski će ko malo dijete govoriti neću, na sve što ga budu pitali. Naravno Putin nije toliko glup, ali to i nije smicalica za njega, već za europsku javnost, medije, političare i političke analitičare, koji će time dokazivati kako Rusi nisu za mir, već su protiv svih koji ga žele. Naravno, Zelenski nije za mir pod nerealnim i neprihvatljivim ruskim uvijetima. Pitanje je samo koliko ljudi još treba umrijeti, da Zelanski shvati da su ti uvijeti realni i prihvatljivi.