Tijekom proteklih dana došlo je do eksplozija na željezničkim prugama u ruskim regijama Belgorod i Voronjež, nakon čega su vlakovi iskočili iz tračnica. Ruske vlasti provode istragu zbog sumnje na terorizam. I ranije je bilo više sabotaža u Rusiji koje su izazvale pozornost širom svijeta, a koje se pripisuju ukrajinskim obavještajnim službama. Pristalice Ukrajine ističu inovativnost ukrajinskih službi, dok skeptici upozoravaju da takvi napadi mogu dodatno eskalirati sukob. Operacije organiziraju ukrajinska Služba sigurnosti (SBU) i vojna obavještajna služba HUR. Oni tvrde da su mete legitimne – vojne baze i infrastruktura koju Rusija koristi za rat protiv Ukrajine, piše DW.
S obzirom na to da ruske željeznice prevoze streljivo i gorivo za vojsku, one su česta meta sabotaža koje provode SBU i HUR. Tako su agenti SBU-a 30. studenoga 2023. digli u zrak vlak natovaren gorivom u tunelu na Bajkalsko-amurskoj pruzi. Eksploziv je bio postavljen u cisterne koje su se nalazile u tunelu. Zbog požara, danima nije bilo moguće opskrbljivanje istočnih regija Ruske Federacije. Dana 1. lipnja 2025. gotovo istodobno su se srušili željeznički mostovi u ruskim regijama Brjansk i Kursk, vlakovi su iskočili iz tračnica, a sedam putnika je poginulo. Iako ni SBU ni HUR nisu preuzeli odgovornost, ruske vlasti i ovdje vode istragu zbog terorizma i za napade optužuju ukrajinske obavještajne službe.
Most koji povezuje rusko kopno s ukrajinskim poluotokom Krimom, koji je Rusija anektirala 2014. godine, otvoren je 2018. i predstavlja središnji element ruske propagande i ključnu logističku arteriju za opskrbu ruskih trupa. SBU je organizirao tri napada na most, koji su promijenili percepciju o sposobnostima Ukrajine i ukazali na slabosti ruske obrane.
Ujutro 8. listopada 2022. kamion natovaren eksplozivom iz ruske regije Krasnodar ušao je na most i eksplodirao na njegovoj sredini. Dva dijela cestovnog mosta urušila su se na duljini od 103 metra. Osam cisterni s dizelskim gorivom na željezničkoj pruzi pored također je zahvatio požar. „Operacija je planirana šest mjeseci, eksploziv je transportiran preko lažnih tvrtki kroz Gruziju, Armeniju i Kazahstan kako bi se izbjegla ruska kontrola“, izjavio je tada šef SBU-a Vasil Maljuk.
Promet na mostu bio je obustavljen 22 dana, što je dovelo do nestašice goriva i streljiva na Krimu i prisililo rusku vojsku da preusmjeri opskrbu preko okupiranih područja Zaporiške oblasti. Napad je imao snažan psihološki učinak jer je pokazao da su i strogo čuvani ruski objekti ranjivi. Ukrajina je nastavila napade i idućeg ljeta. Iako prvi napad raketama S-200 nije uspio, Moskva je bila prisiljena pojačati obranu mosta skupljim sustavima S-400. Ubrzo je uslijedio novi napad – ovaj put s mora. Dva drona-čamca eksplodirala su u blizini stupova mosta. Rusija je morala ograničiti promet na mjesec dana, što je ponovno otežalo vojnu logistiku. Ovaj napad označio je i početak upotrebe morskih dronova, koji su u narednim godinama ograničili rusku dominaciju na Crnom moru.
U prosincu 2024. SBU je napao brod koji je prevozio dizalice i 120 tona građevinskog materijala za popravak mosta. Dva kamikaza-drona pogodila su brod u Kerčkom tjesnacu, uništila teret i, prema ruskim izvorima, ranila 15 članova posade. Rusija je potom pojačala patrole u tom području. Nešto manje od šest mjeseci kasnije, 3. lipnja 2025., SBU je postavio podvodne mine na stupove Krimskog mosta i aktivirao ih daljinskim upravljačem. Kijev je priopćio da su agenti minirali stupove, ali ruski mediji su negirali izvješća o ozbiljnim oštećenjima. Promet je ipak privremeno obustavljen.
Ruske strateške zračne snage od prvog dana rata igraju ključnu ulogu u raketnim napadima na Ukrajinu. Zbog toga su vojne baze prioritetne mete za SBU i HUR. Prva značajna operacija bilo je oštećenje radarskog zrakoplova A-50 stacioniranog na aerodromu u Bjelorusiji. U veljači 2023. partizani bjeloruskog BYPOL pokreta napali su zrakoplov s dvije FPV-dron letjelice. Oštećeni su antena i trup zrakoplova, koji je morao biti temeljito popravljen. Kijev je isprva negirao umiješanost, ali je u ožujku 2024. Vasil Maljuk priznao da su korišteni ukrajinski dronovi.
U kolovozu iste godine HUR je napao aerodrom Solci u Novgorodskoj oblastiduboko u ruskom teritoriju. Najmanje jedan bombarder Tu-22M3 je oštećen. Međutim, bilo je i gubitaka na ukrajinskoj strani – izviđačka jedinica HUR-a upala je u zasjedu pri povratku na teritorij pod ukrajinskom kontrolom, a jedan potpukovnik je poginuo. 1. lipnja 2025. čitavi rojevi dronova, ukupno 117, istovremeno su napali četiri aerodroma u različitim dijelovima Rusije. Dronovi su prevezeni običnim kamionima, čiji vozači nisu znali za tajni teret. Prema SBU-u, u operaciji „Paukova mreža“ uništen je 41 zrakoplov, uključujući A-50, Tu-95, Tu-22M3 i Tu-160, što čini 34 posto ruskih nosača krstarećih raketa. NATO navodi da je oštećeno više od 40 letjelica, od kojih je 10 do 13 potpuno uništeno. Ruski izvori govore o manjim gubicima.
U srpnju 2023. SBU je napao Moskvu. Dva drona napravljena od lakih zrakoplova pogodila su zgrade. Nije bilo većih oštećenja, ali su eksplozije izazvale paniku u ruskoj prijestolnici. Prema agenciji Reuters, protuzračna obrana nije bila učinkovita protiv malih dronova, pa su sigurnosne mjere u Moskvi pojačane.
U narednom razdoblju napadi dronovima postali su svakodnevni, a stalno su se obarali rekordi u dometu. Tako je u travnju 2024. dron HUR-a preletio 1.200 kilometara do Nižnjekamska u Tatarstanu, gdje je zapalio rafineriju nafte i djelomično zaustavio proizvodnju. U lipnju iste godine, dronovi SBU-a su nakon leta od oko 1.800 kilometara napali radarske stanice tipa „Voronjež“ u Orenburškoj oblasti, koje su dio sustava ranog upozorenja na raketne napade.
SBU i HUR su također izvodili atentate na kolaboracioniste, ruske časnike ili inženjere koji su sudjelovali u raketnim napadima na civilne ciljeve. Zbog tajnosti operacija ne postoji potpuni popis eliminiranih osoba. Poznato je da je SBU u prosincu 2024. godine u Moskvi ubio zapovjednika ruskih trupa za zaštitu od radioloških, kemijskih i bioloških prijetnji, general-pukovnika Igora Kirilova, kao i jednog njegovog suradnika. Kirilovu su se pripisivali ratni zločini, uključujući napade kemijskim oružjem na ukrajinske obrambene snage. Početkom ove godine, ukrajinski agenti su u Moskvi ubili Mihaila Šackog, zamjenika šefa konstruktorskog ureda „Mars", koji je bio odgovoran za modernizaciju raketa H-59 i H-69, kao i za razvoj novih dronova. Ukrajinska vojna obavještajna služba potvrdila je operaciju, ali nije iznijela dodatne detalje.
Šta i? Ti bi da rusi pobjede?