POLJACI SU DRUGA STVAR

Vojni ekspert o sigurnosti Europe: 'Njemačka i Italija su lak plijen za Rusiju'

German Defence Minister Boris Pistorius visits the airborne brigade of German army Bundeswehr in Saarlouis
Foto: Thilo Schmuelgen/REUTERS
1/5
17.05.2025.
u 14:27

Komentirajući Vladimira Putina, Clarke dodaje: „Nema razloga vjerovati da on zaista želi dugoročan mir, jer to ne bi bilo dobro za njegovu vlast"

Ukrajina je već jasno poručila da ruski pregovarački stav u Istanbulu pokazuje kako Moskva nema ozbiljnu namjeru za mir, dok saveznici vrše pritisak na Donalda Trumpa da uvede nove sankcije Rusiji. Prema izvještajima, Rusija navodno traži da se Ukrajina povuče iz vlastitih regija te da se obveže na neutralnost. U svjetlu tih informacija, vojni analitičar Michael Clarkea  u intervjuu za SkyNews komentirao mogućnosti razgovora koji se trenutno vode:

„Ukrajina bi mogla ponuditi da nikada ne pristupi NATO-u, pa čak i da ostane izvan Europske unije,“ kaže Clarke. „No, moraju biti svjesni da Rusija nikada ne bi dopustila Ukrajini da ostane država koja može sama sebe naoružavati.“

Clarke dalje objašnjava da jedan od ruskih zahtjeva, prema dostupnim informacijama, uključuje zabranu posjedovanja oružja za masovno uništenje. Moskva želi stvoriti „neodrživu državu“ bez značajnijih oružanih snaga, kako bi Ukrajina bila ranjiva na buduću invaziju i ekonomski neodrživa. „Drugim riječima, žele državu koja unatoč svojoj veličini ‘nema mnogo toga za ponuditi’,“ kaže Clarke.

Komentirajući Vladimira Putina, Clarke dodaje: „Nema razloga vjerovati da on zaista želi dugoročan mir, jer to ne bi bilo dobro za njegovu vlast. Ukrajinci sada znaju da ono što su nudili prije početka rata 2022. godine, odnosno 2021., vjerojatno nije dovoljno, ali je to zapravo sve što su mogli ponuditi ako žele ostati suverena i održiva država.“ dodao je.

Također je analizirao kako bi se Njemačka, Italija i Poljska nosile s Rusijom u potencijalnom vojnom sukobu. "Poljska, Njemačka i Italija bile su toliko vojno nepripremljene da su se oslanjale na članak 5. kako bi se zaštitile. Priroda članka znači da se napad na jednog tumači kao napad na sve", objasnio je Clarke.  Zatim je iznio različite scenarije. "Ruski napad na Njemačku, tko bi pobijedio? Rusija. Ruski napad na Italiju, tko bi pobijedio? Rusija. Ruski napad na Poljsku, tko bi pobijedio? Vjerojatno bi završilo pomalo kao rat u Ukrajini sada", smatra Clarke.

Fokusirajući se na Poljsku, Clarke kaže da se ta zemlja pojavljuje kao velika sila. Napomenuo je da Poljska ima 200.000 vojnika, i to uz velike rezerve. "5% BDP-a trošit će na obranu, Poljaci to shvaćaju vrlo ozbiljno", istaknuo je. "Oni su treća najjača vojska u NATO-u nakon Turske i SAD-a - pojavljuju se kao glavni igrač", zaključio je.

Komentara 10

XY
XYZ52
19:04 17.05.2025.

A zbog cega bi Rusija napadala Njemacku ili taliju ili bilo koju drugu zemlju koja ne predstavlja direktnu opasnost njenoj sigurnosti? Rusija je puno "interesantnija" Europi zbog njenih prirodnih bogatsva nego obrnuto. Ne bih se iznenadio da jednog dana NATO, i saveznici, kada se dobro naoruza i "nabilda misice", iscenira unutarnje nemire u Rusiju, a onda je napadnu radi "stabliziranja situacije". Rusija je u Brussels-u, tzv. jastrebovi, vec raskomadana na tridestak manjih drzavica,

TE
TEUTA
15:41 17.05.2025.

Pibjedili bi Poljsku sa Iranskim otuzjem i Koreanskim vojnicima!

FU
Fusnota
14:37 17.05.2025.

Briljantna analiza. Službeno 3 vojjna sila svijeta 39 mjeseci ratuje, dio rata se odvija na njihovom teritoriju.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

OSZAR »