"Mama, imam novi broj, pošalji mi poruku na WhatsApp", poruka je koju je u posljednje vrijeme na svoje mobilne telefone primio velik broj korisnika, no srećom, ubrzo se doznalo kako se radi o prijevari te je korisnicima stiglo upozorenje da se takve poruke ne otvaraju i brišu. Takve i slične poruke među najčešćim su "alatima" kada je riječ o pokušajima kibernetičkih napada na pojedince, ali i tvrtke, a kako se od njih zaštititi, kao i koje posljedice sa sobom nosi sve učestalije korištenje umjetne inteligencije, teme su koje su se našle u fokusu današnje konferencije Digitalna Hrvatska 2030. Sedmo izdanje, u organizaciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham), okupilo je velik broj sudionika, a u sklopu panela raspravljalo se, među ostalim, i o načinima na koje Hrvatska uz potporu EU može ojačati svoju digitalnu konkurentnost.
– Kada govorimo o digitalnoj transformaciji, u posljednje vrijeme u velikom je fokusu umjetna inteligencija. Svi znamo da su tehnološki ciklusi danas sve kraći. Nekada je, primjerice, televiziji trebalo 13 godina da dođe do prvih milijun gledatelja, internetu oko sedam, Facebooku otprilike deset mjeseci, a danas već, u slučaju ChatGPT-a, govorimo o danima. Vjerujem da smo svi svjesni velikih koristi koje umjetna inteligencija danas donosi, bilo u privatnom bilo u poslovnom aspektu, od korisničkog iskustva, transparentnosti poslovnih procesa pa sve do ušteda – istaknula je Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica u AmChamu.
Nedavno uključivanje digitalne transformacije u djelokrug Ministarstva pravosuđa i uprave, kako je istaknuto, pokazalo je da je digitalna transformacija prvi put podignuta na ministarsku razinu, što je ključni korak u prepoznavanju njezine važnosti i daljnjem jačanju digitalne konkurentnosti Hrvatske. Okupljenima se u tom povodu videovezom obratio i resorni ministar Damir Habijan.
– U posljednjih godinu dana pokrenuli smo brojne projekte među kojima su i oni koji se tiču gospodarstva i dijela koje radimo po pitanju sudskog registra. Naime, došlo je do povezivanja sustava e-Notar i sudskog registra, drugim riječima idemo u smjeru digitalizacije da bi usluge koje pružamo bile što brže i učinkovitije, posebice u sferi poduzetništva i pravosuđa. Što se pak tiče sustava e-Građani, koji trenutačno broji više od dva milijuna korisnika, a koji pruža preko sto usluga, jedna od novina tiče se korisničkog pretinca u sklopu kojega ćemo omogućiti dostavu raznih dokumenata, čime će se ubrzati postupak nabave određenih dokumenata – napomenuo je Habijan.
Nakon uvodnih govora, Marijo Stojanović iz tvrtke Marsh, koja je vodeći svjetski posrednik u osiguranju i savjetnik za rizike, održao je i predavanje o evoluciji kibernetičkih šteta u Europi. Predstavio je, među ostalim, rezultate Izvješća o globalnim rizicima koje Marsh izrađuje već dva desetljeća u suradnji sa Svjetskim ekonomskim forumom, a prema kojemu su kibernetički rizici među top pet rizika u svijetu.
U sklopu panel-rasprave "Konkurentnost kroz digitalizaciju" raspravljalo se pak o izazovima i ugrozama koje, među ostalim, prijete bankama i teleoperatorima kada je u pitanju kibernetička sigurnost, ali i posljedicama koje sa sobom nosi sve učestalije korištenje umjetne inteligencije. Među sudionicima su bili Ivana Nagy, načelnica sektora za digitalno gospodarstvo u resornom ministarstvu, Alexis Evangelou, direktor proizvoda i rješenja za Europu u tvrtki Iron Mountain, Mislav Galler, član Uprave i glavni komercijalni direktor u Telemachu, Tina Mirčeta, viša konzultantica u Mastercardu, Blanka Zubalj, direktorica sigurnosti u RBA banku te Ana Kovačević, direktorica specijaliziranih osiguranja i reosiguranja u Marsh Hrvatska.
– Kako se sve više oslanjamo na digitalnu infrastrukturu, sve smo više izloženi brojnim rizicima, a najčešće se radi o netočnim i obmanjujućim informacijama povezanim s umjetnom inteligencijom, kao i o digitalnoj nesigurnosti. Nedavno smo svjedočili kibernetičkim napadima na Zračnu luku Split i KBC Rebro, a ono što je ključno kod takvih kompanija jest da izgrade digitalni imunitet, što podrazumijeva i što veću uključenost uprave – kazala je A. Kovačević. Kako bi se što bolje zaštitili, dodala je, osiguratelji su razvili "cyber osiguranje", odnosno sveobuhvatan proizvod koji pokriva troškove te omogućava sigurnosne provjere, pravnu i drugu podršku u slučaju kibernetičkih napada.
Što se pak tiče umjetne inteligencije, kazala je I. Nagy, resorno ministarstvo aktivno radi na nacionalnom planu njezina razvoja, strateškom dokumentu koji bi trebao odrediti smjerove razvoje u razdoblju od pet do sedam godina. – Uz njega će biti donesen i prvi akcijski plan provedbe, koji će operacionalizirati sve što će se nalaziti u nacionalnom planu, definirati potrebne resurse, tko će biti odgovoran za njegovu provedbu, a u konačnici i primijeniti definirane mjere. Što se tiče samog nacionalnog plana, još je rano govoriti o konkretnim mjerama jer je stručna radna skupina za izradu prijedloga plana tek formirana, no očekujemo da ćemo ujesen predstaviti prvi nacrt, dok bi sam plan trebao biti gotov do kraja godine – objasnila je.
Održana je i panel-rasprava o oblikovanju digitalne budućnosti, u kojoj su sudjelovali Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća Hrvatske agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), Boris Petrušić, predstavnik za Hrvatsku u korporaciji Oracle, Patrik Tovaryš, voditelj javne politike za srednju i istočnu Europu u Meti, te Tomislav Vračić, viši voditelj poslovnog programa u Microsoftu. Govorilo se, među ostalim, o načinima primjene umjetne inteligencije u velikim korporacijama, ali i edukaciji korisnika, koja je ključna u smanjivanju rizika od kibernetičkih napada. Neke su tvrtke tako razvile brojne korisne alate, kao što je, primjerice, Microsoft Learn, koji uz interaktivne lekcije korisnicima omogućuje učenje novih tehnoloških vještina, a usto je besplatan.
