Curica se kupala u vodi, vidio sam Bože oslobodi – bećarac je navodno skovan na Orljavi u Pleternici gdje su noćna kupanja golaća kod brane nekoć bila učestala, dok danas tu kupanja više nema ni u kupaćim kostimima. Brana i sada derutna zgrada hotela Marinović, koju je nedavno kupio Grad, ne bi li joj vratio stari sjaj, čine prepoznatljivu vizuru Pleternice nekoć.
U vizuru Pleternice danas uklopila su se dva interpretacijska centra: u svijetu jedinstven Muzej bećarca, u kojem možete i zapjevati, s jedne i Terra Panonica s druge strane ceste. Sam bećarac nije vezan uz Pleternicu više nego neki drugi dio Slavonije, no nakon što je UNESCO ovaj šaljivi deseterački stih stavio na listu svjetske nematerijalne kulturne baštine, Pleterničani su imali "kliker" i odlučili su mu posvetiti muzej i trg na kojem se on nalazi, a sve uz pomoć EU sredstava, kako je financirana i Terra Panonica. I sada ta dva velika zdanja čuvaju kulturnu i prirodnu baštinu ovoga kraja, pričaju priče o snašama i bećarima te ostacima Panonskoga mora. Otvoreni su sve dane osim ponedjeljka.
Uskoro i centar tambure samice
Na ova dva interpretacijska centra Pleterničani nemaju namjeru stati i uskoro će se tu početi s gradnjom interpretacijskog centra tambure samice. On će biti s iste strane ceste kao i Terra Panonica, samo bliže Orljavi, u njemu će biti i restoran te smještaj za 60 osoba, odnosno dio ponude koja Pleternici kronično nedostaje. Naime, trenutačno je na raspolaganju gostima 118 ležajeva u 14 smještajnih objekata. Uzmemo li u obzir da se u Pleternici održavaju ljetni tamburaški kamp, jedini dječji tamburaški festival Cvjetići glazbe, smotre folklora.., uvijek se traži krevet više pa često blizina Požege (oko 12 kilometara) spašava stvar. K tome, Pleternica je visoko pozicionirana i kao odredište vjerskog turizma i posljednjih devet dana kolovoza tu je vrijeme za duševni mir. Naime, tada traje devetnica Gospi od Suza, a samo posljednjeg dana, 31. kolovoza, u grad se slijeva 50-ak autobusa i 15 do 20 tisuća hodočasnika pa tu bude oko sedam puta više ljudi no što sama Pleternica ima stanovnika. Ove godine hodočasnika bi u moglo biti još i više jer se obilježava 70 godina trajanja Devetnice Gospi od Suza u Pleternici.
Od marijanskog svetišta pa do brda Starac kroz šumu se proteže poučna staza Starac s informativnim pločama s podacima o bioraznolikostima ovoga kraja. Staza završava na vrhu istoimenog brda, na kojem su vidikovac, klupe i bačva obitelji Markota iz 1957., zapremine 48.260 litara. Markote su najpoznatiji vinari iz Pleternice, s godišnjom proizvodnjom od 160.000 boca bijelih, crnih i rose vina. U bačvi održavaju degustacije, a zatim se s gostima spuštaju Cestom ruža i vina koja vodi kroz ovaj vinorodni kraj do svoje vinarije i prostrane kušaonice na izlazu iz Pleternice, prema Slavonskom Brodu.
– S vrha brda Starac pruža se pogled na cijelu Zlatnu dolinu – pokazuje nam direktorica TZ-a Pleternica Ivana Ketović Marjanović.
Vinogradi i hipodrom
Osim na tom položaju, Markote imaju vinograde i na brdu Klikun, uz čije se ime veže priča kako ga je dobilo po iskrivljenom prezimenu madame Clicquot, glasovite francuske proizvođačice šampanjca, koja je na putu prema Sankt-Peterburgu posjetila Pleternicu i, oduševljena prirodom i bačvama od hrastovine, mještanima poslala lozne cijepove. Pjenušava vina proizvode i Markote, i to od graševine.
– Ona je naša vinska kraljica, pokriva cijelu lepezu proizvoda, od pjenušaca do predikata – kaže Franjo Markota, iz čije obiteljske vinarije odlazimo prema pleterničkom hipodromu na kojem se već godinama održava međunarodni konjički turnir:
– Thompsonov koncert bez problema bi se mogao održati i kod nas – kažu Pleterničani.
