U svijetu koji se sve više približava rubu globalnog sukoba, jedna potresna animacija otkriva zastrašujuće posljedice nuklearne eksplozije i što se događa onima koji se nađu u njenoj blizini. Simulaciju je izradio projekt naziva Atomic Archive, a prikazuje razornu snagu nuklearne bombe kroz pet koncentričnih zona, svaka s različitim, ali podjednako užasnim posljedicama.
Video, koji je na društvenim mrežama pregledan više od 13 milijuna puta, jasno pokazuje: čak ni oni udaljeni više od tri kilometra od epicentra eksplozije nisu sigurni.
Zona 1: Sljepoća, opekline i zaglušujući val
U prvoj zoni (1,27 do 3,27 kilometara od središta eksplozije), najveći rizik predstavlja bljesak – trenutni izboj svjetlosti koji uzrokuje trajno oštećenje mrežnice, pa čak i sljepoću. Slijedi snažno toplinsko zračenje, koje izaziva opekline drugog stupnja, dok udarni val može uzrokovati gubitak sluha, pa čak i trajnu gluhoću.
Zona 2: Lomovi, opekline trećeg stupnja i šok val
Na udaljenosti od 600 metara do 1,27 kilometara, udarnim valom se ljudi obaraju s nogu, često uz puknuće bubnjića, ozljede glave i potres mozga. Toplinsko zračenje je snažnije, uzrokujući ozbiljne opekline trećeg stupnja koje zahvaćaju veći dio tijela.
Zona 3: Brzina udara 800 km/h, rastrgani organi i smrtonosne ozljede
Unutar 350 do 600 metara od eksplozije, udarni val stiže brzinom od 800 km/h samo 1,5 sekundi nakon detonacije. Ljudska tijela doslovno lete zrakom poput krpenih lutaka, s posljedicama poput unutarnjih krvarenja, puknuća organa i teških lomova. Pluća su posebno ranjiva – val pritiska uzrokuje njihovo kolapsiranje, dok žrtve istovremeno zadobivaju opekline četvrtog stupnja.
Zona 4: Vatrena kugla i trenutačna smrt
U zoni od 200 do 350 metara, žrtve su u neposrednoj blizini vatrene kugle – područja ekstremne topline koje nastaje u trenutku eksplozije. Tijela se prvo spaljuju, a zatim doslovno raznose udarnim valom. Riječ je o potpunoj destrukciji bez mogućnosti preživljavanja.
Zona 5: Isparavanje u djeliću sekunde
Najbliži epicentru, unutar 200 metara, žrtve trenutačno isparavaju. Temperatura u ovom dijelu doseže više od 15 milijuna °C, što je toplije od jezgre Sunca. Sve unutar tog radijusa pretvara se u usijanu plazmu. Kao što je jedan korisnik komentirao: “Nuklearna bomba nas uči jednu stvar – najbolje je biti vrlo daleko... ili vrlo blizu.”
Što animacija ne prikazuje?
Simulacija se odvija na otvorenom prostoru, no u stvarnosti bi nuklearna eksplozija najvjerojatnije pogodila gradove, što bi izazvalo dodatne žrtve od staklenih šrapnela, betona i metala, kao i požara koji bi progutali cijela naselja.
Preživjeli bi mogli umrijeti od gušenja dimom, a hitne službe bile bi gotovo potpuno onesposobljene. Ovdje se ne uzimaju u obzir ni posljedice radioaktivnog otpada koji bi kontaminirao zrak, vodu i tlo desetljećima.
Podaci iz animacije temelje se na eksploziji Trinity testa iz 1945. godine, kada je detonirana prva atomska bomba snage 18,6 kilotona. Današnje bombe – poput onih koje posjeduju Rusija, SAD ili Kina – često su jačine preko 500 kilotona ili više.
U slučaju eksplozije takve bombe u gusto naseljenom gradu poput Londona, u prvom trenutku moglo bi poginuti više od 400.000 ljudi, dok bi preko 850.000 pretrpjelo ozljede od topline, zračenja i udara. Zbog urušene infrastrukture, mnogi bi podlegli ozljedama u danima nakon eksplozije.
Dugoročne posljedice: Tiha smrt kroz zračenje
Radioaktivno zračenje – koje ne možemo vidjeti, osjetiti ni nanjušiti – uzrokuje radijacijsku bolest. Simptomi uključuju mučninu, povraćanje, glavobolju i proljev. Neki pacijenti doživljavaju lažno poboljšanje, nakon čega dolazi naglo pogoršanje i otkazivanje organa. Mnogi umiru unatoč medicinskoj pomoći. Dugoročno, zračenje može uzrokovati karcinome i genetska oštećenja, dok kontaminirana voda i hrana dugotrajno truju cijele zajednice.
Što učiniti u slučaju nuklearne eksplozije?
- Odmah potražiti zaklon – boravak unutar zgrade smanjuje izloženost zračenju za do 85 %.
- Ne izlaziti van – preporučuje se ostanak u zatvorenom do 48 sati.
- Samodekontaminacija – skinuti kontaminiranu odjeću (uklanja do 90 % radioaktivnog materijala) i istuširati se.
- Zgrade od cigle, betona ili kamena pružaju najbolju zaštitu, no bilo kakav zaklon bolji je od izloženosti na otvorenom.
Animacija pruža hladan, ali nužan uvid u ono što bi nuklearni sukob značio – ne samo u trenutku eksplozije, nego i godinama nakon. U eri povećanih globalnih napetosti, svijet više ne može ignorirati pitanje nuklearne sigurnosti.
Tonči Tadić je za okončanje rata između Rusije i Ukrajine predložio da se vojnoj hunti u Ukrajini dostavi 190 nuklearnih glava koje bi trebale biti dovoljne da ozbiljno naude Rusiji. Odgovor bi bio uništenje svih zemalja NATO pakta. Neki ljudi su jednostavno intelektualno i moralno potkapacitirani razmišljati 2 poteza unaprijed.