Europska komisija svake godine objavljuje izvješće o napretku država članica EU u okviru Digitalnog desetljeća, koje predstavlja ključni pokazatelj digitalne transformacije i spremnosti za budućnost. Riječ je o sveobuhvatnoj analizi koja obuhvaća infrastrukturu, digitalne vještine, digitalizaciju poduzeća, digitalne javne usluge i kibernetičku sigurnost. Hrvatska je ostvarila zapažen napredak, posebice u izgradnji optičkih i 5G mreža, te u jačanju kibernetičke sigurnosti, no ostaju izazovi u digitalnoj uključenosti, razini digitalizacije malih i srednjih poduzeća te primjeni naprednih tehnologija poput umjetne inteligencije. U tom kontekstu, izjave vodećih predstavnika Hrvatske udruge poslodavaca u ICT sektoru (HUP-ICT) pružaju dodatnu perspektivu iz industrije, ističući što je postignuto i koji su prioriteti za budućnost kako bi Hrvatska mogla uhvatiti korak s EU-om i iskoristiti prilike digitalnog doba.
Dakle, Hrvatska je, pokazuje izvješće, značajno napredovala u uvođenju optičkih mreža (FTTP), s pokrivenošću koja je porasla s 62,1 posto u 2023. na 75,4 posto u 2024. godini, uz godišnji rast od 21,4 posto. Također, 5G pokrivenost dosegla je 94,2 posto, čime Hrvatska nadmašuje prosječni rast EU-a. No, ruralna područja i dalje zaostaju u pokrivenosti srednjem frekvencijskom pojasu 5G mreža, a uvođenje samostalnih 5G mreža napreduje sporo zbog nedostatka specifičnih mjera. Pokrivenost vrlo visokokapacitetnim mrežama (VHCN) dosegla je 78,9 posto, što je ispod prosjeka EU-a, ali bilježi brzi rast zahvaljujući programima potpomognutim Fondom za oporavak i otpornost (RRF).
Digitalne vještine ispod cilja
Kada se radi o digitalnim vještinama, s gotovo 60 posto stanovništva s osnovnim digitalnim vještinama, Hrvatska je ispod cilja EU-a od 80 posto do 2030. godine. Iako mladi pokazuju solidne digitalne kompetencije, starije osobe, osobe s nižim obrazovanjem i stanovnici ruralnih područja suočavaju se s značajnim jazom u vještinama. Udio ICT stručnjaka u zapošljavanju porastao je na 5 posto, što je u skladu s prosjekom EU-a, no nedostatak stručnjaka, nesklad na tržištu rada i odljev mozgova i dalje su izazovi. Mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj bilježe brži rast digitalne intenzivnosti (63,5 posto u 2024.) od prosjeka EU-a, ali i dalje zaostaju za ciljem od 90 posto. Primjena naprednih tehnologija poput umjetne inteligencije (11,8 posto) i računalstva u oblaku (38,6 posto) znatno je ispod prosjeka EU-a. Start-up ekosustav ostaje slab, sa samo dva “jednoroga” i ograničenim aktivnostima rizičnog kapitala.
Nacionalni projekti poput centra kompetencija za poluvodiče i kvantnih komunikacija obećavaju jačanje pozicije Hrvatske u strateškim tehnologijama. Digitalne javne usluge za građane poboljšane su na 75,2 boda u 2024., dok usluge za poduzeća pokazuju blagi pad (65,3 boda). Hrvatska je poboljšala kibernetičku sigurnost usvajanjem Zakona o kibernetičkoj sigurnosti i osnivanjem Nacionalnog koordinacijskog centra za kibernetičku sigurnost. Prema Eurobarometru 2025., 90 posto Hrvata smatra važnim borbu protiv dezinformacija, dok 81 posto vjeruje da digitalizacija olakšava svakodnevni život, ističe EK. Kada se radi o zelenoj i digitalnoj transformaciji Hrvatska ulaže u digitalizaciju energetske infrastrukture i sustave upravljanja vodama, uz potporu RRF-a. Ipak, nedostaje koherentna nacionalna strategija koja povezuje digitalizaciju s klimatskim ciljevima, a svijest potrošača o utjecaju ICT uređaja na okoliš ostaje niska, smatra EK. Po pitanju financijskih perspektiva Hrvatska je izdvojila 20 posto svog Plana oporavka i otpornosti (1,4 milijarde eura) za digitalnu transformaciju, dok 755 milijuna eura dolazi iz kohezijske politike. Nacionalni plan puta za Digitalno desetljeće uključuje 31 mjeru s proračunom od 634,73 milijuna eura, što čini 0,74 posto BDP-a.
Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP-ICT u svom komentaru ističe: "Izvješće potvrđuje da je Hrvatska ušla u razdoblje zrelije digitalne transformacije, no upravo u području digitalnih vještina i digitalizacije poduzetnika još uvijek se nalaze najveće rezerve našeg rasta i otpornosti. S jedne strane, ohrabruje činjenica da Hrvatska premašuje EU prosjek u osnovnim digitalnim vještinama (59% vs 55,6 %) i iznimno visokim rezultatima u stvaranju digitalnog sadržaja. Inicijative poput HZZ vaučera za obrazovanje i digitalizacije škola daju konkretne rezultate. No, dubinski jaz i dalje postoji – osobito kod starijih, niže obrazovanih i stanovnika ruralnih područja te zbog toga pozdravljamo najavu nove inicijative koja nastaje suradnjom OECD i hrvatske Vlade na stjecanju temeljnih digitalnih kompetencija", smatra Balen te nastavlja: "Za iskorak prema digitalnom gospodarstvu 2030. potrebno je osigurati predvidive izvore grantova za najmanje firme, inovativne financijske instrumente za srednje kapitalizirana poduzeće te jačati savjetodavnu podršku za digitalnu transformaciju MSP-a, kroz Digitalne inovacijske hubove. Za rast eko sustava i zadržavanje znanja i ljudi u Hrvatskoj neophodno je iskoristiti sljedeće EU financijsko razdoblje te kroz značajno poboljšanje uvjeta za privlačenje venture capital fondova, osigurati i privlačenje privatnih investicija.
Također, morali bismo iskoristiti priliku koju nam donosi Nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije kako bismo mapirali nekoliko ključnih područja u kojima Hrvatska raspolaže s ekspertizom i podacima, a na koja bi se napravio naglasak u dodatnom opremanju i pripremi za stvaranje regulatornih "pješčanika" čime bi mogle značajno porasti tehnološke inovacije i kapaciteti za izvoz digitalnih proizvoda i platformi. U konačnici, digitalne vještine i transformacija poslovanja nisu odvojene teme – one su dvije strane istog novčića. Vidimo da nam raste udio ICT profesionalaca u radnoj snazi i da smo sad već dosta bliže prosjeku EU i cilju koji smo si zadali Strategijom digitalne Hrvatske 2032. Duboko sam uvjeren da nam je, uz fokus na visokom i cjeloživotnom obrazovanju, za daljnji rast neophodno nastaviti s transformacijom industrije – od servisne prema produktnoj – te otvoriti pristup velikim tržištima kao što je SAD, a za to moramo iskoristiti situaciju u kojoj Hrvatska više nema niti jednu prepreku.
Siniša Đuranović, zamjenik predsjednika HUP-ICT, prije svega osvrnuo se na segment povezivosti, te naglasio "Telekom sektor u zadnjih nekoliko godina je u značajnom investicijskom ciklusu, a u zadnjih godinu dana investicije su rekordne u optičku infrastrukturu i VHCN mreže i to u urbanim područjima a dio i u ruralnim područjima uz podršku sufinanciranih programa, što je omogućilo da Hrvatska u pokazatelju pokrivenosti raste gotovo 3 puta brže od EU prosjeka. Tako velika i snažna ulaganja omogućila su Hrvatskoj kvantni skok od 5 mjesta u samo godinu dana i to u pokazatelju koji je svim EU članicama bitan i svi ulažu značajna sredstva u izgradnju infrastrukture. Ovako snažna ulaganja pokazuju veliku predanost telekom sektora da, usprkos mnogobrojnim izazovima poput nedostatka radne snage, inflatornih pritisaka, globalne nestabilnosti u dobavnim lancima ali i neriješenim sustavnim problemima sektora, Hrvatsku snažno gura naprijed u digitalnoj transformaciji kako bi građanima i poslovnom sektoru omogućili korištenje novih tehnologija i digitalizacije u svom punom opsegu", smatra Đuranović te nastavlja:
"Unatoč izgrađenoj digitalnoj infrastrukturi, korištenje te infrastrukture značajno zaostaje za Europom. Naime, korištenje optičke infrastrukture brzina od barem 1 Gbit/s je 4 puta niže od EU prosjeka i manjim rastom od drugih zemalja. Ovako nisko korištenje digitalne infrastrukture je sistemski problem Hrvatske koji je potrebno rješavati uz pomoć države. Potrebno je uvesti i to što prije sufinancirane programe za građane kojima se potiče potražnja za korištenjem optičkih mreža. Izgrađene mreže ako nisu dovoljno korištene a to je danas slučaj, neće biti isplative a time i daljnja ulaganja neće biti smislena. Plan vaučera za optiku postoji, ali tek u 2027. što je prekasno s obzirom na značajne investicije koje su poduzete u zadnjih par godina od strane telekom sektora. S druge strane, daljnji razvoj optičkih mreža u ruralnim područjima neće biti moguć bez dodatnih sredstava za sufinanciranje ulaganja. Dio ruralne hrvatske još nije pokriven optičkim mrežama i neće ni biti zbog izrazito niske komercijalne isplativosti ako se ne predvide dodatna sredstva za sufinanciranje koja trenutačno nisu planirana. Za daljnji napredak i razvoj digitalne infrastrukture potrebno je što prije riješiti i sustavne probleme s kojima se telekom sektor suočava dugi niz godina kao što su legalizacija povijesne infrastrukture, parafiskalni nameti poput prava puta koji predstavlja veliko opterećenje za pojedine operatore te svakako ubrzati postupak izdavanja dozvola za gradnju te riješiti probleme vezane uz prostorne planove koji onemogućuju gradnju digitalne infrastrukture u nekim područjima Hrvatske", smatra Đuranović.
Nezadovoljni primjenom AI-ja
Kada se radi o ostalim segmentima iz izvješća, Đuranović se posebno osvrnuo na razvoj umjetne inteligencije te kaže, "ne možemo biti zadovoljni tim pokazateljima". "Samo 11.76 posto poduzeća koristi AI tehnologiju, što je niže od europskog prosjeka i kilometrima udaljeno od cilja za 2030. a to je da 20 posto poduzeća koristi AI tehnologiju. U području AI-ja potreban nam je kvantni skok kakav imamo u gradnji digitalne infrastrukture. I sam cilj koji je postavila Hrvatska od 20 posto nije zadovoljavajući znajući da je EU cilj za korištenje AI tehnologije u poduzećima 75 posto", tvrdi Đuranović te dodaje: “Potreban nam je sveobuhvatna strategija i plan na kojem trenutačno radi Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije u suradnji između ostalog i HUP-om.
Đuranović se osvrnuo i na zelenu tranziciji i ustvrdio da je važno znati da će AI tehnologije uzrokovati značajno povećanje potrošnje električne energije. "Predviđa se da će se do 2030. potrošnja struje u podatkovnim centrima udvostručiti u odnosu na današnje razine zbog raširenosti upotrebe AI rješenja. Nacionalni mehanizmi sufinanciranja ulaganja u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost trenutačno ne dozvoljavaju sufinanciranje ulaganja u podatkovne centre što nije logično s obzirom na to da su podatkovni centri veliki a bit će još veći potrošači energije", smatra Đuranović.
FOTO I Elon Musk stigao u Hrvatsku? Uz Lopud se usidrila milijunska superjahta Moonrise, evo što izvori govore
