Vlasnica automobila oštećenog zbog pada drona u Zagrebu još će morati državi nadoknaditi 600 eura parničnog troška, postane li pravomoćna presuda na temelju koje je Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji Ivani Markotić presudio da zbog tog izvanrednog događaja nema odgovornosti Republike Hrvatske. Prema policijskoj procjeni u tom događaju nastala je šteta od 600.000 kuna.
Njezin Citroen C5 dubrovačke registracije bio je parkiran u Jarunskoj ulici 10. ožujka 2022. kad su joj oko 23 sata metalni fragmenti i dijelovi pale letjelice, asfalta i betona oštetili karoseriju vozila, a šteta je procijenjena na 2393 eura. Nesporan je uzrok štete i po policijskom izvješću, međutim država je prigovorila što je procjena šteta u autokući napravljena tek nakon dva mjeseca pa osporavaju da je čitava specificirana šteta nastala zbog pada drona. Prigovoreno je i što nije navedena pravna osnova na temelju koje se traži naknada štete. Zastupnik države pozvao se na izvješće VII policijske postaje PU zagrebačke iz kojeg proizlazi da štetnik nije utvrđen jer se radi o padu neutvrđene letjelice.
"Pad takve letjelice predstavlja višu silu kao vanjski, izvanredni događaj koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti te Republika Hrvatska ne odgovara za djelovanje takve letjelice. Radi se o događaju koji se nije mogao predvidjeti i na koji se ne može utjecati (događaj je neočekivan, izvanredan, nepredvidiv). To posebno vrijedi za ratno stanje, elementarne nepogode i slično", obrazlagano je uime države. Ne zna se čija je letjelica, kakav je eksploziv nosila te kako je i zašto lansirana. Vrhovni sud je u odluci Rev 930/09 iz 2012. za višu silu naveo da je "objektivno nepredvidiva i neuklonjiva te da se takav događaj i mogao predvidjeti ne bi ga se moglo spriječiti", a slično je viša sila shvaćena i u praksi Suda EU.
Tužiteljica je inzistirala na odšteti obrazlažući da je letjelica bila u zračnom prostoru Hrvatske 7 do 10 minuta prije pada, ali na to nitko nije reagirao tako da je pala na gusto naseljeni dio grada, u blizini studentskog naselja s oko 4000 kreveta. Još je priložila članak s Wikipedije pod naslovom "Pad bespilotne letjelice u Zagrebu 2022."
Policija je u izvješću navela da je na mjestu pada letjelice nastao krater promjera 5,5 metara i dubok oko 1,5 metara. Tada je oštećeno više parkiranih vozila i policija je zabilježila oštećenja i na vozilu tužiteljice.
Prema Wikipediji, uz napomenu sutkinje da njihove tvrdnje nisu potkrijepljene nikakvim dokazima, radilo se o bespilotnoj letjelici Tupoljev Tu-141 (UAV) sovjetske proizvodnje, dugoj 14,33 metara i teškoj gotovo šest tona, a lansira se s kamiona s kojeg se programira i putanja leta. Letjelicu su promatrale rumunjske zračne snage dok je oko tri minute prolazila kroz njihov zračni prostor, a potom je 40 minuta letjela kroz mađarski zračni prostor. U hrvatski zračni prostor ušla je brzinom od 700 km/h na oko 1300 metara visine, kad ju je uočio hrvatski vojni radar. Letjelica se srušila u naselju Horvati, oko 50 metara od Studentskog doma Stjepan Radić. S obzirom na to da se ne zna tko je i zašto lansirao letjelicu, riječ je o radnji treće osobe koju Republika Hrvatska nije mogla objektivno predvidjeti, izbjeći ili otkloniti, ni kad je riječ o ulasku u naš zračni prostor, tako ni sam pad. S obzirom na to da je taj događaj bio neočekivan, izvanredan i nepredvidiv, što ima značaj više sile (vis maior), to je razlog oslobođenja države od odgovornosti, obrazložila je sutkinja Ivana Markotić.
Inače, država raspolaže nekim podacima o padu drona, o čemu je za posjeta Zagrebu govorio i glavni tajnik NATO-a Boris Ruge: "Koliko sam shvatio, dron nije bio napad na Hrvatsku, bila je to tehnička nezgoda, greška koja se dogodila. Zajedno smo analizirali tu situaciju, ali podaci su klasificirani i ne mogu ih podijeliti s vama. No, mogu reći da to nije bio napad Rusije na Hrvatsku." Mnogi su zaključili da se "tehnička greška" dogodila Ukrajincima. I sam predsjednik Zoran Milanović, nakon sastanka s vojnim vrhom, na sugestivno pitanje novinara dan nakon pada rekao je: "Ne znam što bismo dobili da sad netko ide ribati ukrajinskog veleposlanika." Dodao je kako neće prozivati ni glavnog tajnika NATO-a, aludirajući u potonjem slučaju na protuzračnu obranu NATO-a koja nije reagirala.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković u prvoj izjavi nakon pada letjelice rekao je: "Letjelica je očito lansirana na teritoriju Ukrajine, ali ne znamo u čijem je posjedu bila. I s ukrajinske i s ruske strane kažu da nije njihova. Letjela je nad Hrvatskom oko 7 minuta i srušila se ovdje doslovno gdje je 7500 studenta, restoran, noćni klub, stambene zgrade... Možemo reći da smo u ovoj velikoj i ozbiljnoj nesreći imali puno sreće, oštećeno je 40-ak automobila."
Nejasno je kakva bi se šteta dogodila bilo kojoj državi, pa i Ukrajini, da država skine suvišan veo tajnovitosti i podijeli s javnošću informacije i dokaze o tome čiji je dron kako bi hrvatski građani (ili osiguravajuće tvrtke) mogli tražiti naknadu štete. Doduše, u aktualnoj parnici nisu traženi podaci s kojima Republika Hrvatska raspolaže, a sud je vezan zaključivanjem na temelju onoga što im stranke podastru. Povjerenstvo koje je istraživalo uzroke pada letjelice reklo je da je letjelica nosila aviobombu (koja nije sadržavala 40 do 46 kg TNT-a koje originalno ima takva bomba, premda je upaljač aktivirao manju količinu eksploziva) koja je imala slojeve plave i žute boje, ali kad su novinari pitali znači li to da je letjelica ukrajinska, odgovoreno im je da je posao Povjerenstva bio utvrditi činjenice, a ne donositi zaključke. Do pada letjelice je došlo, kako je utvrdila službena istraga, jer kod automatskog slijetanja letjelice nije došlo do aktiviranja glavnog padobrana.
Čuj ovog...čitav taj auto ne vrijedi toliko..pa što joj onda ne pošalješ novac na račun kada ti je taj iznos toliko malen i beznačajan? Lako je trivijalizirati tuđu nesreću. A možemo svi biti sretni da nije bilo eksplozivnog punjenja, pogotovo studenti i ljudi koji su bili u blizini...