Kada se povede razgovor o sjevernojadranskim lukama – Rijeci, Kopru i Trstu – u pravilu se u temu ulazi kroz prizmu usporedbe, iako su stručnjaci složni da su u pitanju komplementarne luke koje se međusobno nadopunjuju pa i pomažu u uravnoteženju pritisaka tereta i zaobilaženju uskih grla.
Svejedno, u tom statističkom nadmetanju, nerijetko je ocjena kako riječka luka ne iskorištava dovoljno vlastiti potencijal pa zaostaje u odnosu na susjede, posebice Kopar koji ima više nego dvostruko veći kontejnerski promet. Jednu od ključnih razlika pritom predstavlja dobra željeznička povezanost, jer omogućuje brz i učinkovit transport robe iz slovenske luke do tržišta srednje i istočne Europe.
No, u posljednjih se godinu dana uvelike promijenio narativ i to prvenstveno zahvaljujući projektu Rijeka Gateway, zajedničkoj investiciji APM Terminalsa (A.P. Moller – Maersk) te domaće tvrtke ENNA Logic koja posluje u sastavu ENNA grupe. Radi se o jednoj od najvećih investicija u logističku infrastrukturu u Hrvatskoj vrijednoj ukupno 380 milijuna eura, a navedeni će terminal nakon realizacije cijele investicije imat ukupan kapacitet preko milijun TEU-a godišnje, čime bi Rijeci mogao vratiti status najvažnije kontejnerske luke u ovom dijelu Europe.
Lex specialis za izgradnju infrastrukture
Naglašavamo “mogao”, jer je za ostvarenje te vizije potrebno ispuniti još jedan vrlo važan uvjet – izgradnju nizinske pruge Rijeka – Zagreb – Budimpešta. Prema studiji koja je prošli tjedan predstavljena na konferenciji Hrvatske gospodarske komore “Brod, vlak, pogodak”, Rijeka bi do 2040. godine mogla generirati pet puta više ekonomske aktivnosti nego danas, odnosno 3,3 milijarde eura i 8.600 radnih mjesta u luci, pratećim djelatnostima i u širem gospodarstvu Primorsko-goranske županije. Riječ je o “optimističnom” scenariju u kojem se predviđa da će dvokolosiječna nizinska pruga Zagreb–Rijeka biti završena već do 2032. godine.
Sadašnje naznake daju naslutiti da se ide prema ostvarenju tog ili barem osnovnog scenarija. Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK, napominje da je na konferenciji spomenuto da je u planu lex specialis za općenito izgradnju infrastrukture kako bi se stvari ubrzale. Pojednostavljenje procedure bi doprinijelo rješavanju problema usitnjavanja projektantskih kuća te omogućilo lakše sudjelovanje europskih projektanata na izgradnji infrastrukture, u suradnji s kojima bi se potaknuo razvoj i okrupnjivanje projektantske struke u Hrvatskoj.
Velike ekološke i općedruštvene koristi
No, u slučaju kašnjenja ili neuspjelih ulaganja u infrastrukturu, riječka luka neće uspjeti iskoristiti svoj puni potencijal, što nam je potvrdio i dr. Borna Debelić s Pomorskog fakultet u Rijeci, jedan od autora studije „Ekonomski učinci riječke luke“.
“Ubrzanje izgradnje pruge donosi uistinu značajne ekonomske koristi, kako za riječku luku i sve članove lučke zajednice kao cjelinu, tako i za sve njene dionike, ukupno gospodarstvo RH i Primorsko-goranske županije, ali i za susjedne zemlje. Pored toga donosi i velike ekološke i općedruštvene koristi. Naime, danas se oko trećine ukupnog prometa riječke luke odnosi na domaće tržište, dok se oko dvije trećine odnosi na tranzitni promet, a što snažno potvrđuje status riječke luke kao osnovne luke na TEN-T mreži, kao i status luke od osobitog međunarodnog gospodarskog interesa i značaja”, navodi Debelić.
Kao i sve morske luke i riječka je luka u potpunosti ovisna o učinkovitoj multimodalnoj mreži, te su nužni dovoljno veliki i učinkoviti kapaciteti za transport željeznicom i cestom koji će pratiti rast prometa. Pri tome je u ranije spomenutoj studiji višestruko dokazana financijska i ekološka prednost željezničkog transportnog modaliteta u odnosu na cestovni. Naime, „riječki bazen“, u kojem se nalazi i kontejnerski terminal Rijeka Gateway, najveći je izvor industrija, luka i terminala usko povezanih željeznicom i nalazi se na iznimno eksploatacijsko teškoj brdskoj pruzi s jednim od najvećih uspona na željezničkoj mreži u Europi.
Značajan rast prometa već iduće godine
Pritom moramo napomenuti da jedan teretni vlak može prevesti neusporedivo više robe nego što bi to bilo moguće brojnim kamionima, koji za isti posao trebaju puno više goriva i ljudi, dok istodobno zakrčuju ceste i zagađuju okoliš. Nije nikakva nepoznanica da je cestovni promet jedan od najvećih zagađivača zraka, dok željeznica predstavlja održivu alternativu jer je odgovorna za samo 0,4 % emisija stakleničkih plinova u prometnom sektoru EU-u.
Uviđajući veliki potencijal razvoja željeznice, ENNA grupa planira značajna ulaganja u transport i logistiku, pri čemu je najveća investicija u Rijeka Gateway terminal. Ključnu ulogu u prijevozu dodatnog tereta koji će stizati na novi terminal imat će ENNA Transport, prvi hrvatski privatni željeznički cargo prijevoznik s više od 20 posto tržišnog udjela u Hrvatskoj. U deset godina uspješno su proširili svoje poslovanje u regiji jugoistočne Europe koristeći prednosti odličnoga geografskog položaja Hrvatske i organizirajući prijevoze diljem kontinenta. Primarno područje rada tvrtke su Hrvatska, BiH, Srbija te Mađarska i Slovenija gdje su nedavno otvorene nove kompanije ENNA Transport HU i ENNA Transport SI.
U diviziji Logistika ENNA Grupe, djeluje i tvrtka ENNA Logic koja pruža potpunu logističku uslugu – od konvencionalne željeznice do intermodalnog prijevoza, ovisno o potrebama klijenata. Kroz projekt Rijeka Gateway, odnosno suradnjom ENNA Logica i Maerska uspostavit će se logistički koridor iz Rijeke, kroz Hrvatsku, do zaleđa istočne i središnje Europe, što će, uz modernizaciju pruga, značajno skratiti i ubrzati transport roba do tih tržišta. Potonja kompanija razvija između ostalog i projekt Rijeka Gateway.
Udvostručenje skladišnih kapaciteta u Hrvatskoj
Stoga, da zaključimo - riječka luka može postati jedno od logističkih središta regije, no važan korak pri stjecanju tog statusa jest upravo ulaganje u željeznicu, jer će koristi od toga imati cijela Hrvatska, a ne samo Primorsko-goranska županija.
„Izgradnjom nizinske pruge, radom terminala Rijeka Gateway koji će biti pušten u pogon za nekoliko mjeseci, ali i svih ostalih terminala riječke luke, dodatno će se razviti cjelokupna logistička industrija zemlje. U Hrvatskoj se trenutačno gradi dodatnih 1,3 milijuna četvornih metara skladišnih kapaciteta ili su u fazi dobivanja potrebnih dozvola, u sljedećih 3 do 5 godina očekuje se udvostručenje skladišnih kapaciteta. Osnovne lokacije na kojima niču ovi objekti su okolice Zagreba, Rijeke i Osijeka što dodatno pokazuje mogućnosti uključivanja cijele Hrvatske“, zaključuje drugi autor studije, dr. Davor Dujak s Ekonomskog fakulteta u Osijeku.
Sadržaj nastao u suradnji s ENNA grupom.
