Nikad više kardinala nije biralo papu, ali i nikad više kardinala nije prvi put ušlo "pod ključ" u Sikstinsku kapelu i započelo proces o kojem, u teoriji, znaju nešto, ali u praksi i ne. Vidjelo se to već i prvog dana konklave, kad je dim - crni - pušten kasnije nego se očekivalo, a jedan razlog tomu, kako se doznaje, bio je baš u tome - jezičnim i logističkim barijerama. Od 133 kardinala, njih 80 posto prvi put ulazi u Sikstinsku kapelu s novom dužnosti.
Neki od njih, svjesni da ne znaju detalje biranja, pripremali su se za konklavu na neortodoksan način: tražeći pomoć Hollywooda, odnosno gledajući film Konklava, kažu izvori iz Vatikana. Čak su u grupama pohodili u kina tražeći smjernice kako bi se bolje snašli u složenom vatikanskom protokolu koji je vrlo realistično prikazan u filmu redatelja Edwarda Bergera. Glavni lik je kardinal Thomas Lawrence, dekan Kardinalskog kolegija, kojega tumači Ralph Fiennes. Kao "šef" konklave, njegova je dužnost nositi se s frakcijskim klericima i pojavom inkriminirajućih dosjea o kardinalima-favoritima.
Iako je film fikcija, neki dijelovi - kao što su (podmetnuti) skandali ili inkriminirajuće ili eliminirajuće informacije o kardinalima, obilježili su i ovo predkonklavno vrijeme. Tako se odjednom u talijanskim medijima pojavila vijest da je kardinal Pietro Parolin, kojega se ubraja među jače kandidate za sljedećeg papu, 30. travnja na kraju kasnopopodnevne Generalne kongregacije u Vatikanu imao zdravstvenih problema. Prema izvorima talijanskih medija unutar Svete Stolice, kardinal Parolin se onesvijestio na kraju zasjedanja, što je izazvalo zabrinutost među njegovim kolegama kardinalima i vatikanskim osobljem. No Tiskovni ured Svete Stolice porekao je da se takav događaj dogodio.
Vatikanski dužnosnici pojasnili su da je kardinal Parolin samo imao epizodu kad mu je tlak porastao, odmah mu je pružena pomoć i u dobrom stanju, bez trajnih posljedica. Pokušaj diskreditacije pretrpio je i kardinal Luis Antonio Tagle, kojega su optužili za prikrivanje seksualnih zlostavljanja na Filipinima. No, od imenovanja na stalnu dužnost u Rimskoj kuriji, taj bivši nadbiskup Manile više nije imao izravnu vlast ni nad jednom biskupijom na Filipinima, posebno nad onima u kojima su prijavljeni navodi i stvarni slučajevi seksualnog zlostavljanja i nedoličnog ponašanja svećenstva, demantirali su iz konferencija katoličkih biskupa Filipina (CBCP).
S druge strane, talijanski kardinal Giovanni Angelo Becciu sam je odustao od sudjelovanja u konklavi jer ga je Vatikanski kazneni sud osudio 2023. za pronevjeru. No, uz te primjere manipulacija i podmetanja, jer - ne zaboravimo - bira se i poglavar jedne države, pa politikantstva, kao i kod drugih izbora, ne nedostaje, što su još kardinali mogli naučiti iz filma? Bez obzira na ideološko pozicioniranje i debate o doktrinama u crkvi, film Konklava vrlo realistično rekonstruira dinamiku konklave. Film je nastao po knjizi britanskog novinara, pisca i scenarista Roberta Harrisa. On je i kod Konklave, ali i u ranijim djelima blisko surađivao s pokojnim engleskim kardinalom Cormacom Murphyjem O'Connorom, koji je sudjelovao u konklavama 2005. i 2013. godine. Takve informacije, iz prve ruke, pridonose realističnom opisu događanja i procedura.
To potvrđuju i mnogi vatikanski znalci: konklava se održava u Sikstinskoj kapeli, kako je pomno rekonstruirano u filmu. Kardinali - kojih je ovoga puta 133 iz 71 zemlje - tajno glasuju, prilaze velikom kaležu, izgovaraju molitvu i u njega stavljaju svoj glasački listić. Četiri glasovanja održavaju se dnevno dok kandidat ne dobije dvotrećinsku većinu. Nakon svakog prebrojavanja, glasački listići se spaljuju a njima se dodaju kemikalije koje proizvode obojeni dim kako bi se pokazalo je li papa izabran: crni ako nije, bijeli ako jest. U prošlosti se listićima dodavalo suha ili vlažna trava ili sijeno, pa je rezultat znao biti, kao kod izbora Ivana Pavla II., zbunjujuć.
Tad je u nekoliko navrata iz dimnjaka prvo suknuo bijeli dim, da bi nakon nekoliko sekundi počeo nadirati crni. Da bi se izbjegle takve zabune, iako će se tek zvonjavom zvona potvrditi da "habemus papam" (imamo papu), sada se koriste i kemikalijama.
Film Konklava ima i nedosljednosti. Neki su u scenografiji i kostimima: neki rimski ovratnici "nisu u potpunosti ispravni", a na misi prije konklave ne vidi se oltar oltar. Fiennesov lik, Dean Lawrence, stalno krši načelo zatvorenosti jer prima informacije iz vanjskog svijeta. Na otvaranju konklave, svi elektronički uređaji kardinala se oduzimaju - što je ipak naglašeno u filmu. Nadalje, kardinal koji je imenovan "in pectore", odnosno u tajnosti iz razloga povezanih s njegovom osobnom sigurnošću, može je sudjelovati u konklavi samo ako papa službeno otkrije njegov identitet prije smrti. To se ne događa u filmu, kad kardinalu Benitezu (glumi ga Carlos Diehez), Lawrence dozvoljava glasati. Taj lik je važan za radnju filma, ali - prema kanonskom pravu - taj ne bi smio ni blizu konklave.
>>> FOTO Od galeba koji je ukrao show do borbe kardinala: Ovo su najurnebesniji memeovi o konklavi
U izborima bi trebali sudjelovati svi svećenici i č. sestre , to bi bilo demokratičnije, a na neki način bi se trebalo pitati i vjernike aktivne u crkvi. A ovolika tajnost asocira na spletke i ucjene srednjovjekovnog tipa.