*Europske burze potonule više od 5,5 posto
*Donald Trump oglasio se dok sve ukazuje na još jedan "pokolj" na burzama
*Azijske burze u debelom minusu, produbljuje se kriza s carinama
18:54 - Američki predsjednik Donald Trump dodatno je zaoštrio već napetu trgovinsku bitku s Kinom, najavivši nove carine od 50 posto ako Peking do utorka ne povuče svoje uzvratne carine u iznosu od 34 posto. U objavi na Truth Socialu Trump je poručio da će nove mjere stupiti na snagu već u srijedu, ako Kina ne popusti. Osim toga, najavio je i otkazivanje svih sastanaka koje je inicirala kineska strana. – Jučer je Kina objavila uzvratne carine od 34%, uz već postojeće rekordne carine, ilegalne subvencije, manipulaciju valutom... Ako bilo koja zemlja pokuša uzvratiti dodatnim carinama, suočit će se s našim novim, višim carinama, poručio je Trump.
Dok se Washington i Peking verbalno obračunavaju, na terenu padaju konkretne poslovne odluke. Prema informacijama kineske medijske kuće Caijing, tvrtka Wicresoft, koju je Microsoft osnovao s kineskim partnerima, prestaje s radom već u utorak.
To je dio šire odluke Microsofta o povlačenju korisničke podrške iz Kine, koja će pogoditi korisnike Windowsa i Officea. Posljedice su izravne – 2.000 radnika Microsoftovog kineskog tima ostaje bez posla. Reuters navodi da iz Wicresofta nisu odgovorili na upit o zatvaranju. Iako Microsoft zadržava 22% vlasničkog udjela u kompaniji, sve je jasnije da se američki softverski div povlači s kineskog tržišta – ne samo zbog sve žešće političke napetosti između Washingtona i Pekinga, nego i zbog sve jače domaće konkurencije, poput tvrtke Kingsoft.
Podsjetimo, Microsoft je početkom godine već zatvorio istraživački laboratorij u Šangaju, koji se bavio umjetnom inteligencijom i tehnologijama za ‘Internet stvari’. Fotografija zaslona internog e-maila koji navodno potvrđuje zatvaranje kruži kineskim društvenim mrežama, dok službeni glasnogovornik Microsofta opovrgava potpuno gašenje poslovanja u Kini
17:36 - Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da je Europa spremna za pregovore s Washingtonom, naglasivši kako je cilj postići povoljan trgovinski dogovor. U tom kontekstu, ponudila je Donaldu Trumpu uklanjanje carina na svu industrijsku robu u sklopu budućih pregovora, uz upozorenje da će Europa oštro reagirati ukoliko pregovori ne uspiju. Detaljnije porčitajte OVDJE.
17:28 - Indeksi Zagrebačke burze u ponedjeljak su oštro pali, prateći pad svjetskih burzi nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo uvozne carine praktički za cijeli svijet, što je uzdrmalo svjetski trgovinski sustav, a ulagače otjeralo u neizvjesnost. Crobex je u odnosu na petak pao za 4,2 posto, na 3041,74 boda, a crobex10 smanjen je za 3,35 posto, na 1927,56 bodova. Redovni promet dionicama od osam milijuna eura istovremeno je povećan za 1,9 milijuna eura.
Od 43 trgovane dionice, za samo četiri cijena je porasla, za 33 pala, a za šest ostala nepromijenjena. Najveći promet, 1,33 milijuna eura, ostvaren je dionicom Končara kojoj je cijena pala za tri posto, na 420 eura. Za 5,49 posto, na 43 eura, pala je cijena dionica ING-GRAD-a, s prometom od 1,1 milijuna eura. Po prometu slijedi dionica HT-a sa 627,4 tisuće eura i padom cijene za 1,85 posto, na 42,40 eura.
Cijena je pala i većini drugih likvidnijih dionica: Zagrebačke banke 6,67 posto, Adris grupe 2,89 posto, Končara D&ST 5,08 posto, Hrvatske poštanske banke 4,35 posto, Podravke 3,28 posto, SPAN-a 7,05 posto itd. Zagrebačka burza prati pad svjetskih burzi, koje se ne uspijevaju smiriti nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump 2. travnja objavio trgovinski rat cijelom planetu i najavio recipročne carine, minimalno 10 posto za sve, a za oko 60 zemalja još veće namete, koji stupaju na snagu u srijedu, 9. travnja. Europskoj uniji je odrezao carine od 20 posto, Kini 34 posto.
Kako je Kina uzvratila protumjerama, ulagači se plaše eskalacije carinskog rata, poremećaja u međunarodnoj trgovini, rasta inflacije i usporavanja rasta najvećih gospodarstava, pa i recesije. Europska unija nudi Sjedinjenim Državama obostrano ukidanje carinskih stopa za industrijske proizvode, izjavila je u ponedjeljak predsjednica Komisije Ursula von der Leyen. Istodobno, Komisija je spremna odgovoriti protumjerama.
U međuvremenu, na europskim burzama u ponedjeljak ujutro cijene dionica su oštro pale, zaronivši na najnižu razinu u 16 mjeseci, jer se zbog strahovanja od eskalacije carinskog rata i rizika od recesije tržišta ne smiruju. I na azijskim su burzama cijene dionica oštro pale. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 7,8 posto. Pritom su cijene dionica na burzama u Australiji, Južnoj Koreji, Šangaju, Japanu i Hong Kongu potonule između 4,2 i 12,5 posto. U minusu su i američki terminski indeksi Dow Jones, S&P 500 i Nasdaq – između 2,6 i 4,3 posto.
13:51 - Iako Hrvatska ima uravnoteženu trgovinsku bilancu SAD-om, ona je dio EU-a i njezine tvornice su dobavljači velikih kompanija u Italiji i Njemačkoj pa je pad dioničkih tržišta zabrinjavajuć i za hrvatske poslodavce, rekla je u ponedjeljak glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber. "Situacija sigurno nije ugodna. Otvaranje današnjeg trgovanja na Zagrebačkoj burzi nije iznenađenje, vidjeli smo kakvo je bilo otvaranje Hongkonga i Tokija, tako da smo očekivali da će se pad dioničkoj rižišta preliti i na Hrvatsku", rekla je Weber na margini radnog ručlka HUP-ove udruge malih poduzetnika sa zagrebačkim gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem.
"Naravno da nas to zabrinjava, to smo nekoliko puta i komunicirali. Iako imamo izbalansiranu trgovinsku bilancu s SAD-om, neovisno tome mi smo dio Europske unije, naše kompanije su veliki dobavljači velikih multinacionalnih kompanija u Njemačkoj i u Italiji koje su naši najvažniji trgovinski partneri", rekla je direktorica HUP-a. Nada se smirivanju situacije koja prema njezinoj ocjeni nije nikome od koristi: ni proizvođačima, ni kupcima niti dobavljačima. Upozorava i da trošak povećanja cijena finalnog proizvoda, dodatno potpiruje inflatorne pritiske.
Na Zagrebačkoj se burzi u ponedjeljak očekuje daljnji pad Crobex indeksa, nakon što je prošloga tjedna potonuo više od 4,6 posto, jer se zbog carinskog rata situacija na svjetskim burzama ne smiruje. Svi analitičari, koji su sudjelovali u anketi Hine, očekuju danas daljnji pad Crobexa. Crobex indeks potonuo je prošloga tjedna 4,64 posto, na 3.174 boda, a Crobex10 za 4,58 posto, na 1.994 boda. Oba indeksa izbrisala su sve dobitke od početka godine, pa je sada Crobex u minusu u odnosu na početak godine oko pola, a Crobex10 oko 0,4 posto. Na europskim su burzama u ponedjeljak ujutro cijene dionica dodatno oštro pale, zaronivši na najnižu razinu u 16 mjeseci, jer se zbog strahovanja od eskalacije carinskog rata i rizika od recesije tržišta ne smiruju. I na azijskim su burzama cijene dionica oštro pale. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 7,8 posto. Pritom su cijene dionica na burzama u Australiji, Južnoj Koreji, Šangaju, Japanu i Hong Kongu potonule između 4,2 i 12,5 posto. U minusu su i američki terminski indeksi Dow Jones, S&P 500 i Nasdaq – između 2,6 i 4,3 posto. Tržišta su u 'slobodnom padu' od kada je prošle srijede predsjednik SAD-a Donald Trump najavio drastične carine na sav uvoz u SAD.
12:47 - SAD bi trebao odgoditi "šokantno visoke" carine na uvoz iz Vijetnama, poručile su američke i vijetnamske tvrtke, naglasivši da bi niži uvozni nameti i "pravedan" sporazum Washingtona i Hanoija pomogli američkom gospodarstvu i ublažili trgovinsku neravnotežu. Trump je prošli tjedan najavio carine od 10 posto na uvoz iz zemalja širom svijeta, a planira i dodatne "recipročne namete" za trgovinske partnere s kojima SAD bilježi manjak u robnoj razmjeni. Bijela kuća istaknula je u tekstu odluke da, između ostalog, želi vratiti industrijsku proizvodnju u SAD, ustvrdivši da je američka industrija od 1997. do 2024. izgubila oko pet milijuna radnih mjesta.
Uvoz iz Vijetnama trebao bi tako od 9. travnja podlijegati carini od 46 posto, uz obrazloženje da Hanoi, prema izračunima savjetnika Bijele kuće, naplaćuje namete na uvoz američke robe naplaćuje od 90 posto, kada se uzmu u obzir "manipulacije valutom i necarinske trgovinske barijere". Brojne američke kompanije izmjestile su proizvodnju u Vijetnam kako bi smanjile troškove, a proizvode potom izvoze u SAD. U takvim je uvjetima Vijetnam prošle godine u robnoj razmjeni sa SAD-om zabilježio višak od 123,5 milijardi dolara. U većem su plusu u razmjeni sa SAD-om bili samo Kina, EU i Meksiko. Vijetnamska vlada napravila je niz ustupaka SAD-u već prije Trumpove najave carina na uvoz iz zemalja širom svijeta, obećavši da će kupovati više američke robe poput zrakoplova i poljoprivrednih proizvoda i sniziti namete na uvoz energenata i automobila. Krajem ožujka Vijetnam je tako prepolovio carine na američki ukapljeni plin i na etanol, a snizio je i namete na uvoz automobila i proizvoda poput pilećih zabataka, badema, jabuka, trešanja i proizvoda od drva. Uvoz američkog etana oslobođen je uvoznih nameta.
Cilj je „poboljšati trgovinsku bilancu s vijetnamskim trgovinskim partnerima”, rekao je krajem ožujka šef odjela za poreznu politiku vijetnamskog ministarstva financija Nguyen Quoc Hung, dodavši da, iako su SAD i Vijetnam sklopili sveobuhvatno strateško partnerstvo, nisu potpisali sporazum o slobodnoj trgovini. U petak američki predsjednik i vijetnamski čelnik To Lam složili su se da će pregovarati o ukidanju carina. Telefonski razgovor je bio "vrlo produktivan", zaključio je Trump. Nove su američke carine "šokantno visoke", upozorile su Vijetnamska gospodarska i industrijska komora (VCCI) i Američka gospodarska komora (AmCham) u Hanoiju u pismu upućenom američkom ministru trgovine Howardu Lutnicku.
Niži nameti pomogli bi i američkom gospodarstvu i potrošačima, poručili su VCCI i Amcham. "Niže carine na proizvode koji dolaze u Vijetnam i na proizvode koji stižu do američkih potrošača pomogle bi američkim tvrtkama, gospodarstvu i potrošačima", stoji u pismu. "Brz i pravedan dogovor donio bi kompanijama sigurne uvjete za poslovanje i ispravio bi trgovinsku neravnotežu u razmjeni na obostranu korist", poručili su AmCham i VCCI.
12:10 - Prijetnje i pritisak nisu način odnošenja prema Kini, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik njezinog ministarstva vanjskih poslova, opisujući carine koje joj je uveo američki predsjednik Donald Trump zlostavljanjem. Carine su „tipičan unilateralizam i protekcionizam, ekonomsko zlostavljanje”, rekao je Lin Jian tijekom redovne konferencije za medije. Dodao je da američke carine u ime reciprociteta zapravo samo služe SAD-u na štetu drugih zemalja. Trump je prošli tjedan uveo 34 posto novih carina na kineski uvoz, u sklopu mjera koje je uveo većini američkih trgovinskih partnera. Time je ukupna razina carina na kinesku robu narasla na 54 posto, a Peking je odgovorio protumjerama. Lin je preusmjerio pitanje o potencijalnim pregovorima sa SAD-om na druga kineska državna tijela. "
Američko zlostavljanje carinama lišavanje je država, posebno onih na globalnom jugu, njihovog prava na razvoj”, rekao je Lin i naveo sve veću nejednakost između bogatih i siromašnih u svakoj zemlji te posebnu pogođenost siromašnijih država carinama. Sve zemlje trebale bi se držati konzultacija, zajedničkog odlučivanja i "istinskog multilateralizma”, rekao je glasnogovornik. Pozvao je zemlje da se zajedno suprotstave svim oblicima unilateralizma i protekcionizma te zaštite međunarodni sustav i multilateralnu trgovinu temeljenu na vrijednostima Ujedinjenih naroda i Svjetske zdravstvene organizacije.
10:08 - Na Zagrebačkoj su burzi u ponedjeljak ujutro Crobex indeksi dodatno oštro pali, nakon što su prošloga tjedna potonuli više od 4,5 posto, jer se svjetska tržišta zbog carinskog rata i rizika od recesije ne smiruju. Crobex indeks bio je u 10,00 sati u minusu 6,3 posto, na 2.974 boda, dok je Crobex10 potonuo 6,27 posto, na 1.869 bodova. Zbog toga su zaronili na najniže razine od listopada prošle godine. Tako indeksi i jutros prate pad svjetskih burzi, koje se ne uspijevaju smiriti, nakon što ih je polovicom prošloga tjedna uzdrmao predsjednik SAD-a Donald Trump najavivši veće carine na uvoz nego što se očekivalo.
Kako je Kina uzvratila protumjerama, ulagači se plaše eskalacije carinskog rata, poremećaja u međunarodnoj trgovini, rasta inflacije i usporavanja rasta najvećih gospodarstava, pa i recesije. Stoga su jutros oštro pale cijene dionica na azijskim burzama, kao i na europskim. STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 10,00 sati u minusu oko 6 posto. Toliko su jutros pali i Crobexi, a redovni promet dionicama na ZSE iznosio je do 10,00 sati više od 1,3 milijuna eura, oko 700 tisuća više nego u petak u ovo doba. Pritom su pali gotovo svi sektorski indeksi, a najviše Crobexkonstrukt, više od 12 posto. U prvih pola sata trgovanja u minusu su cijene gotovo svih dionica. Od 34 dionice kojima se trgovalo do 10,00 sati, cijene njih 32 su pale, a cijene dvije stagniraju.
9:51 - Na europskim su burzama u ponedjeljak ujutro cijene dionica dodatno oštro pale, zaronivši na najnižu razinu u 16 mjeseci, jer se zbog strahovanja od eskalacije carinskog rata i rizika od recesije tržišta ne smiruju. STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 5.8 posto, nakon što je prošloga tjedna potonuo više od 8 posto. Jutros je londonski FTSE indeks potonuo 5,73 posto, na 7.586 bodova, frankfurtski DAX 7,74 posto, na 19.046 bodova, a pariški CAC 6,84 posto, na 6.777 bodova.
I na azijskim su burzama cijene dionica oštro pale. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 7,8 posto. Pritom su cijene dionica na burzama u Australiji, Južnoj Koreji, Šangaju, Japanu i Hong Kongu potonule između 4,2 i 12,5 posto. U minusu su i američki terminski indeksi Dow Jones, S&P 500 i Nasdaq – između 2,6 i 4,3 posto – što najavljuje daljnji oštar pad cijena dionica na Wall Streetu danas poslijepodne.
Tržišta su u 'slobodnom padu' od kada je prošle srijede predsjednik SAD-a Donald Trump najavio drastične carine na sav uvoz u SAD. Pritisak na tržište pojačan je u petak, kada je Kina uzvratila carinama na sav uvoz iz SAD-a. Ta eskalacija carinskog rata između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava mogla bi, strahuju ulagači, izazvati poremećaje u nabavnim lancima i međunarodnoj trgovini, rast inflacije i usporavanje rasta globalnog gospodarstva, pa i recesiju. Zbog toga su prošloga tjedna na svjetskim burzama cijene dionica zabilježile najveći tjedni pad od koronakrize 2020. godine.
9:04 - Kina je objavila svoju carinsku odmazdu kasno poslijepodne u petak po lokalnom vremenu. Većina azijskih tržišta zatvorila se ubrzo nakon toga, a pravi obim udarca nije se osjetio sve do danas. Dramatični padovi na svim azijskim tržištima jasno ukazuju na spoznaju da globalni trgovinski rat više nije samo prijetnja, već stvarnost, a globalna recesija bi još mogla uslijediti, navodi u analizi Sky News. >>OPŠIRNIJE
8:12 - Milijarder Bill Ackman, direktor tvrtke za upravljanje hedge fondovima Pershing Square Capital Management, poručio je kako je američki predsjednik Donald Trump pogurao pitanje carina u najvažnije geopolitičko pitanje na svijetu i privukao pozornost svih. Pritom, napomenuo je kako bi Trump trebao uvesti 90-dnevnu stanku i pregovarati. Naime, Ackman upozorava kako prijeti "gospodarski nuklearni rat" koji bi zaustavio poslovna ulaganja te narušio ugled SAD-a u ostatku svijeta. >>OPŠIRNIJE
7:15 - Azijske burze u ponedjeljak su oštro pale, produbljujući globalnu burzovnu krizu izazvanu trgovinskim ratom američkog predsjednika Donalda Trumpa, pri čemu je trgovanje na južnokorejskoj burzi bilo zaustavljeno na pet minuta jer se aktivirao prekidač trgovanja dizajniran da spriječi paničnu rasprodaju. Japanski Nikkei potonuo je na početku trgovanja na Tokijskoj burzi za više od 8 posto. Taj indeks, koji obuhvaća 225 najvrjednijih kompanija u toj zemlji, spustio se ispod razine od 33.000 po prvi put od kolovoza 2024. U međuvremenu, malo je ublažio gubitke, pa je oko 4,00 sata jutros bio u minusu 5,84 posto ili 1.968 bodova, na 31.811 bodu - najnižoj razini od 2023.
Japanski premijer Shigeru Ishiba izjavio je u ponedjeljak da će njegova vlada nastaviti tražiti od predsjednika Trumpa da smanji carine Japanu, ali je priznao da rezultati "neće doći preko noći". "Vlada mora poduzeti sva raspoloživa sredstva kako bi ublažila ekonomski udarac američkih carina, poput pružanja potpore financiranju domaćih tvrtki i poduzimanja mjera za zaštitu radnih mjesta", kazao je Ishiba u parlamentu. Trump je u srijedu uveo opću carinu od 24 posto Japanu, inače savezniku u obrambenom sporazumu.
Južnokorejski Kospi pao je više od 4,8 posto ubrzo nakon otvaranja, a trgovanje je zaustavljeno na pet minuta kada se aktivirao prekidač trgovanja dizajniran da spriječi panično rasprodaju. Tajvanski Taiex pao je više od 9,7 posto nakon otvaranja. Trgovina je bila prekinuta neko vrijeme za dionice dvije vodeće tajvanske izvozne kompanije TSMC i Foxconn, nakon što su im cijene potonule za gotovo 10 posto. Australski burzovni indeks ASX 200 pao je 6,3 posto u jutarnjoj trgovini, a novozelandski NZX 50 izgubio još 3,5 posto. I cijene dionica u Hong Kongu i Kini zaronile su u ponedjeljak - hongkonški Hang Seng indeks pao je 8 posto u ranoj trgovini, pri čemu su cijene dionica online divova Alibabe i Tencenta pale su za više od 8 posto. Kineski indeks CSI300 pao je 4,5 posto. Kina je suočena s američkim carinama većim od 50 posto. Jedini prekidač panične rasprodaje je Trumpov iPhone
Azijska tržišta prate najlošiju dvodnevnu izvedbu dionica na Wall Streetu u posljednjih pet godina. Povrh izbrisanih gotovo 6.000 milijardi dolara vrijednosti američkih dionica u četvrtak i petak, terminske cijene američkih dionica pale su i u nedjelju navečer. Američki S&P 500 indeks u petak je bio u minusu 17 posto od svoje rekordne razine, a padne li 20 posto ispod rekordne razine, ulazi u 'medvjeđe tržište', što je zlokoban znak za ulagače, a možda i za šire gospodarstvo.
Nastavak "pokolja" na burzama uslijedilo je nakon što je američki predsjednik Donald Trump novinarima u nedjelju navečer izjavio da kako "ne želi da nešto pada, ali ponekad morate uzeti lijek da biste nešto popravili", a također je kazao da neće sklopiti dogovor s Kinom dok se ne riješi trgovinski deficit SAD-a. "Jedini pravi prekidač panične rasprodaje je iPhone predsjednika Trumpa, a on pokazuje malo znakova da ga rasprodaja na burzama dovoljno smeta da bi preispitao svoj politički stav u koji je vjerovao desetljećima", rekao je Sean Callow, viši FX analitičar u ITC Markets u Sydneyu.
6:50 - Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u nedjelju da "ponekad morate uzeti lijek" kad su ga novinari upitali kako komentira turbulencije na globalnim tržištima kapitala, dodajući da nije namjerno utjecao na rasprodaje na tržištima, dok terminska tržišta ukazuju na još jedan težak burzovni dan. "Ne želim da nešto pada, ali ponekad morate uzeti lijek da biste nešto popravili", rekao je Trump obraćajući se novinarima u zrakoplovu Air Force One u vezi s ekonomskim posljedicama njegovih sveobuhvatnih carina. "Druge zemlje su nas loše tretirale jer smo imali glupo vodstvo koje je dopustilo da se to dogodi", dodao je.
Trump u razgovoru s novinarima nije pokazao nikakav znak odustajanja od svojih planova oko carinske politike niti zabrinutost zbog golemih gubitaka na Wall Streetu, koji su već izbrisali gotovo 6.000 milijardi dolara vrijednosti američkih dionica u četvrtak i petak. "Što će se dogoditi s tržištima, ne mogu vam reći. Ali naša je zemlja mnogo jača", ustvrdio je Trump. Kazao je i da neće sklopiti dogovor s Kinom ako se ne riješi trgovinski deficit koji SAD ima s tom zemljom. "Ako ne riješimo taj problem, neću sklopiti dogovor", rekao je Trump. Dodao je da je razgovarao s europskim i azijskim čelnicima o carinama koje je uvela njegova administracija, dodajući da "umiru od želje da se dogovore". "Dolaze za stol. Žele razgovarati, ali nema razgovora osim ako nam ne plate puno novca na godišnjoj bazi", izjavio je Trump. >>OPŠIRNIJE
6:30 - Cijena bitcoina pala je ispod 79.000 dolara u nedjelju navečer, dok se investitori pripremaju za nastavak volatilnosti na globalnim financijskim tržištima ovoga tjedna, nakon što su globalna dionička tržišta pretrpjela prošli tjedan najveći pad od 2020. uslijed nametanja američkih carina na robu iz ostatka svijeta. Prema Coin Metricsu, cijena bitcoina pala je za četiri posto, na 78.835 dolara, nakon što se veći dio ove godine bitcoinom trgovalo po cijeni iznad 80.000 dolara, izuzev nekoliko kratkotrajnih padova ispod te razine uslijed prošlotjedne volatilnosti. Ta cijena je za otprilike 34 posto niža od rekordne razine bitcoina dosegnute u siječnju.
Cijena vodeće kriptovalute obično se kreće kao cijene dionica velikih tehnoloških kompanija, a trgovci je često smatraju vodećim pokazateljem tržišnog raspoloženja, no prošli tjedan kretala se suprotno od tržišta dionica - unatoč krahu na dioničkim tržištima, cijena bitcoina stabilno se držala između 82 i 83 tisuće dolara. Međutim, u nedjelju navečer uznemireni ulagači počeli su prodavati kriptovalute, kojima se inače trguje 24 sata, jer očekuju idućih dana novi 'pokolj' na burzama, nakon što su Trumpove recipročne carine pojačale strah od globalne recesije i natjerale ulagače u bijeg od rizika.
Američke carine u zadnja dva dana prošloga tjedna na dioničkim burzama izbrisale su 7.460 milijardi dolara tržišne vrijednosti dionica sadržanih u S&P Global Broad Market indeksu i to 5.870 milijardi na Wall Streetu i još 1.590 milijardi na ostalim velikim svjetskim tržištima. Cijena bitcoina je pala od početka ove godine za 15 posto te se sada očekuje se da će se nastaviti kretati u tandemu sa cijenama dionicama, jer strahovi od globalne recesije zasjenjuju sve ostale vijesti od kojih bi kripto valute mogle imati koristi ove godine.
Buffet govori vec duze da su cijene neopravdano visoke,balon lagano puca sto je pozitivno