Iako se nakon odluke Visokog kaznenog suda (VKS) iz travnja, koji je odbio žalbe Gabrijele Žalac, bivše ministrice Andreja Plenkovića u aferi Software, čime je potvrđena ranija odluka optužnog vijeća zagrebačkog Županijskog suda da su poruke koje je ona razmjenjivala s Josipom Pleslić (ex Rimac), a u kojima se spominje i AP, zakonit dokaz, očekivalo da će optužnica biti potvrđena na današnjoj sjednici optužnog vijeća. No to se nije dogodilo. I to zato što je sjednica optužnog vijeća koja je bila zakazana za danas odgođena do 9. lipnja. Razlog odgode je, prema neslužbenim informacijama, pokušaj dogovora između bivše Plenkovićeve tužiteljice i Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) o nagodbi. Drugim riječima, pregovara se o nagodbi, a ako do toga dođe, to onda znači da bi Gabrijela Žalac priznala krivnju onako kako joj to EPPO stavlja na teret. Hoće li do tog dogovora doći ili ne, znat će se 9. lipnja. A ako se bivša Plenkovićeva miljenica uspije dogovoriti s EPPO-om, bit će to, slobodno se može reći, poprilično iznenađenje jer je do sada nijekala krivnju.
EPPO je optužnicu u aferi Software protiv Gabrijele Žalac i drugih podigao u prosincu 2022. Osim nje, optuženi su još Tomislav Petric, bivši ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekta Europske unije (SAFU), te poduzetnici Mladen Šimunac i Marko Jukić. Optužene su i tvrtke Ampelos i Micro projekt. EPPO Gabrijelu Žalac i njezine suoptuženike, tereti za trgovanje utjecajem i zloporabe položaja prilikom nabavka programa PLUR i SPUR, što se događalo tijekom 2017. i 2018. Tim aktivnostima je, tvrdi EPPO, proračun EU oštećen za najmanje milijun eura, a proračun RH za najmanje 300.000 eura.
Prema optužnici, EPPO Gabrijelu Žalac tereti da je kao ministrica regionalnog razvoja pokrenula postupak javne nabave za informacijski sustav za strateško planiranje i upravljanje razvojem. No odmah u startu namjeravala je natječaje prilagoditi Šimuncu, odnosno njegovim tvrtkama. On je bio njezin dugogodišnji prijatelj i poznanik, a Gabrijelu Žalac se tereti da je poduzela više radnji kako bi njegovim tvrtkama osigurala povlašteni položaj. Jedna od tih radnji bila je i da je neosnovano povećala procijenjenu vrijednost nabave informacijskog sustava, a tereti ju se i da je odlučila provesti pregovarački postupak nabave bez objave javnog poziva te da je pozvala Šimunca da prijavi svoje tvrtke.
Nadalje, dok je bila ministrica, Gabrijela Žalac je bila i predsjednica Upravnog vijeća SAFU-a, što znači da se na njezin prijedlog imenovao ili razrješavao ravnatelj SAFU-a. Autoritet koji je imala kao ministrica potom je iskoristila da naloži Petricu što da radi. Prema optužnici, naložila mu je da SAFU prilikom kontrole javne nabave, ne dovede u pitanje ni dokumentaciju ni način na koji su izabrane Šimunčeve tvrtke, iako je bilo jasno da se takvim postupanjem krši zakon.
EPPO Gabrijelu Žalac tereti i da je toliko htjela da Šimunac dobije poslove pa mu je pomagala i nakon što je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave poništila postupak javne nabave zbog kršenja zakona o javnoj nabavi. Na koncu, nakon provedenog otvorenog postupka javne nabave Ministarstvo je sklopilo kupoprodajni ugovor za nabavu informacijskog sustava s tvrtkama Šimunca i Jukića. Odlukom Gabrijele Žalac određena je, kaže EPPO, nerealna cijena od 12,9 milijuna kuna, iako bi, tvrdi EPPO, realna cijena projekta bila oko 2,7 milijuna kuna. Ministarstvo je uplatilo na račun Jukićeve tvrtke, a nakon toga dio novca prebačen je na njegov i Šimunčev račun te na račune s njima povezanih tvrtki, dok je dio podignut u gotovini. Prema optužnici, Šimunac i Jukiće se terete se da je svaki od njih stekao protupravnu imovinsku korist od oko po dva milijuna kuna, dok su njihova poduzeća stekla protupravnu imovinsku o korist od 3,5 odnosno 2,6 milijuna kuna.
Gabrijela Žalac se tijekom istrage branila da nije ona ta koja providi natječaje, jer joj to rade stručne službe. Krivnju su tijekom istrage negirali i ostali, pa je Šimunac negirao da se s njom dogovarao oko inkriminiranih poslova i ugovora. No za oboje je nezgodno što je njihovo dugogodišnje poznanstvo vrlo dobro evidentirano pa postoje njihove zajedničke fotografije, pozivi i mejlovi.... Šimunac je u obrani naveo i da je svoj program PLUR prezentirao među ostalim i u uredu premijera Andreja Plenkovića.
- Dobio sam poziv da dođem, ne znam od koga. Nakon prezentacije premijer Plenković mi je kazao da sam ja prvi koji u Vladu dolazim i nešto nudim, a ne tražim - branio se Šimunac.
Inače, obrana je osporavala zakonitost komunikacije koju su između sebe preko Vibera i WhatsUpa izmjenjivale Josipa Rimac i Gabrijela Žalac pa su tražili da se ti dokazi izdvoje iz spisa kao nezakoniti. Zahtjev im je optužno vijeće dva puta odbilo, smatrajući da je riječ o zakonitom dokazima. Prvi put su to učinili u ožujku 2023., no dva mjeseca kasnije žalbu obrana je prihvatio VKS koji je tražio dodatna pojašnjenja odluke optužnog vijeća. Nakon toga je optužno vijeće lani u lipnju ponovo odbilo zahtjev obrana, ustvrdivši da su sporne poruke zakonite. Obrana se ponovo žalila, no ovaj put je zahtjev obrana VKS odbio.
Gabrijela Žalac osim optužnice EPPO-a ima i dvije optužnice USKOK-a, koje su povezane s aferom Vjetroelektrane, gdje joj je suoptuženica Josipa Rimac i niti jedna od tih optužnica još nije pravomoćna. No jedna možda postane ovaj tjedan jer je zakazana sjednica optužnog vijeća u predmetu koji se odnosi na nezakonita zapošljavanja. I tamo su obrane tražile izdvajanje sadržaja mobitela Josipe Rimac, no te im je zahtjeve odbilo i optužno vijeće i VKS. EPPO protiv Gabrijele Žalac provodi i istragu zbog sumnje da je novcem EU financirala troškove proslave svog rođendana. Josipa Rimac se na ovim lokalnim izborima kandidirala za gradonačelnicu Knina no nije ušla u drugi krug.
>> VIDEO Marija Selak Raspudić nekad i sad: Kako se hrvatska političarka stilski mijenjala tijekom godina
Poštovani suče, kajem se! Dobro Gabika, sve u redu idi doma i nemoj to više raditi.