Ljetovati na hrvatskom Jadranu nije najskuplje na Mediteranu, definitivno nije ni najjeftinije, a vrijeme odnosno (ne) zadovoljstvo gostiju pokazat će je li i koliko povoljno. Europski turisti zasad negoduju, ali dijelom samo zato što im u Hrvatskoj više nije jeftinije nego kod kuće. U protekle dvije, tri godine morali su se suočiti s osjetnim rastom cijena i danas za odmor na hrvatskom moru treba znatno više novca nego prije pandemije. Koliko su cijene išle gore, svjedoče i turistički prihodi. U zadnjoj pretpandemijskoj sezoni od stranih gostiju uprihođeno je tako 10,5 milijardi eura, a lani gotovo 15 milijardi. Broj stranih turista pri tome je ostao praktički nepromijenjen. U 2019. je, naime, našu zemlju za odmor izabralo 18,3 milijuna stranaca, a prošle godine samo tridesetak tisuća više. S ekonomskog aspekta, vrlo dobar rezultat. Turistički utržak raste, a pritisak na prostor, infrastrukturu i, općenito, svakodnevicu domaćina stagnira. K tome, u Europi zasigurno ima dovoljno ljudi koji si mogu priuštiti hrvatsko more i po ovim cijenama.
Neki su domaćini zbog nabrijavanja cijena nekoliko prošlih sezona dobili tržišnu packu, pa ovo ljeto blago pojeftinjuju u odnosu na lani
Komentara 3
bude ove godine drž i nedaj jer stranih turista neće biit zbog krize a cijene su nam ko u monako rivijeri. treba pitat AP (podaci tko je to poznati svima osim njemu samom) koliko nam sada raste BDP a koliko inflacija.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Novi zakon o pomorskom dobru te zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta zajedno sa strategijom ukidanja apartmana prirodnim putem smanjit će želju i potrebu domaćeg stanovništva za godišnjim odmorom na Jadranu. Primjera radi država daje u koncesiju 15 000 m2 zemljišta udaljenog oko 500m od mora, zakonom o komasaciji i strateškim projektima od visoke važnosti kreće se u komasaciju malih maslinika površine 800m2 u privatnom vlasništvu te se vlasnici isplaćuju po najnižoj tržišnoj cijeni, nakon toga to zemljište se urbanističkim planom prenamijenjuje u zonu za sportsko turističku namijenu gdje je dozvoljena gradnja te se na takav način legalno omogućava gradnja bungalova uz more, te samim time kako bi se zaštitila privatnost gostiju lokalna plaža ograđuje se žicom. Bolje da jedan strani hotelski lanac dobije čitav Jadran na koncesiju nego da tamo neki lokalci zarađuju od apartmana. Ako nemaš novaca za otići u bar luksuzan hotel onda nisi niti trebao ići na more nego na polje.