Njemačka se sprema za temeljitu vojnu transformaciju. Novi kancelar Friedrich Merz u svom prvom velikom obraćanju Bundestagu poručio je da zemlja mora postati vodeća konvencionalna vojna sila na europskom kontinentu. “Moramo Bundeswehru osigurati sve potrebne resurse kako bi postao najjača vojska u Europi”, naglasio je Merz, otkrivajući ambiciozan plan za redefiniranje njemačke obrambene politike.
Njemačka, koja je desetljećima imala oprezan pristup naoružavanju zbog povijesnih trauma iz Drugog svjetskog rata, sada želi nadmašiti vojne sile poput Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Poljske. Ministar vanjskih poslova Johann Wadephul najavio je čak spremnost Berlina da obrambenu potrošnju podigne na 5 posto BDP-a – dvostruko više od trenutnih ciljeva mnogih zapadnih zemalja – udovoljavajući tako višegodišnjim zahtjevima bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa. “Pratit ćemo ga u tome”, rekao je Wadephul.
Njemačka vojska godinama je bila simbol nedovoljnih ulaganja. Bundeswehr se suočavao s ozbiljnim nestašicama opreme, što je kulminiralo sramotnim trenucima poput onoga iz 2014. godine kada su njemački vojnici na NATO vježbi u Norveškoj umjesto strojnica na oklopna vozila montirali metle obojene u crno. Bivši kancelar Olaf Scholz pokušao je riješiti probleme stvaranjem posebnog fonda vrijednog 100 milijardi eura, no Merz je otišao i korak dalje – ukinuo je fiskalna ograničenja za obrambene projekte, omogućivši neograničeno zaduživanje za potrebe vojske.
Njemačka razmatra i povratak obveznog vojnog roka, ukinutog 2011., u slučaju da novi program dobrovoljnog regrutiranja ne donese očekivane rezultate. Paralelno s time, planira se pojačana proizvodnja strateškog naoružanja poput projektila Taurus, tenkova Leopard 2 i sustava IRIS-T, te masovna obnova vojnih baza i prometne infrastrukture. Bundeswehr trenutačno ima oko 180.000 aktivnih vojnika, znatno više od britanskih 135.000. Ukupno, s pričuvom, njemačka raspolaže s gotovo milijun vojnika – naslijeđe iz doba obveznog roka, pokazuje analiza The Telegrapha.
Francuska vojska ima oko 200.000 aktivnih i 41.000 pričuvnih vojnika, dok je Poljska na sličnim brojkama s preko 200.000 aktivnih i 40.000 pričuvnih. Kada je riječ o tenkovima, Njemačka ih ima 296, dok Britanija ima 213 (od čega je manje od 150 operativno), Francuska 215, a Poljska prednjači s 614 spremnih tenkova.
Prema izvješću Stockholmskog instituta za istraživanje mira (SIPRI), Njemačka je 2024. prestigla Ujedinjeno Kraljevstvo po ukupnim vojnim izdacima. Ipak, analitičari smatraju da britanske snage i dalje imaju prednost u borbenom iskustvu i specijaliziranoj obuci. Uz to, Velika Britanija ima vlastiti nuklearni program Trident, dok Njemačka ne posjeduje nuklearno oružje, iako na njezinu teritoriju postoji najmanje 20 američkih nuklearnih bojevih glava – bez njemačke kontrole. Britanska mornarica broji 52 ratna broda i devet podmornica, dok Njemačka raspolaže s 30 do 40 brodova i šest podmornica.
Njemačka vojska nedavno je preuzela zapovjedništvo nad novom NATO misijom “Task Force Baltic”, zaduženom za nadzor i zaštitu Baltičkog mora od mogućih ruskih sabotaža, uključujući sigurnost podmorskih komunikacijskih kablova. Kontraadmiral Stephan Haisch izjavio je u veljači da je “dobar znak” to što se Rusija uznemirila zbog njemačkih aktivnosti u regiji. No ne dijele svi u Njemačkoj entuzijazam za novu militarizaciju. Bivši predsjednik Joachim Gauck upozorio je da Njemačka možda nije mentalno spremna za potencijalni rat. “Ono što me brine nije samo vojna slabost, već i mentalna. Nismo pripremljeni – emocionalno, moralno i politički. Potrebna nam je nova ozbiljnost”, rekao je u razgovoru za izdavača Philippa Sandmanna.
Najava Njemačke o podizanju vojnog proračuna izazvala je domino efekt. Hrvatski ministar obrane Ivan Anušić potvrdio je da će se sve članice NATO-a u lipnju usuglasiti oko podizanja obrambenih izdvajanja na 5 posto BDP-a do kraja sljedećeg desetljeća. Anušić je objasnio da se povećanje odnosi na dva segmenta: 3,5 posto za opremanje i modernizaciju, te 1,5 posto za sigurnosnu infrastrukturu. “Ne radi se isključivo o vojsci, već i o civilnoj zaštiti, policiji, zračnim lukama, graničnim koridorima… Hrvatska je već premašila cilj od 2 posto i spremna je nastaviti s ulaganjima”, poručio je Anušić.
Njemci za kvalitetnu vojsku moraju uvesti par milijuna kvalitetnih militantnih migranata iz Afganistana, Jemena, Sirije, Kurdistana, Pakistana...