Kandidati za istarskog župana, aktualni župan Boris Miletić koji kao nezavisni kandidat ide po drugi mandat, zatim Dalibor Paus, predsjednik IDS-a, HDZ-ov Anton Kliman, SDP-ova Sanja Radolović, te kandidat Možemo! Slaven Boljun u studiju Večernji TV-a sudjelovali su u sučeljavanju u sklopu kojeg su istaknuli rješenja za aktualne probleme u Istarskoj županiji, te pojasnili zbog kojih rješenja smatraju će oni I njihovi timovi najviše doprinjeti napretku Istre u mandatu od četiri godine.
Odlagalište otpada Kaštijun je u gubitku, ljeti se oko njega širi nesnosan smrad jer zaprima veliek količine nesortiran otpada. Kako riješiti taj problem?
Radolović: Reforma sustava gospodarenja otpadom najveći je izazov kojega ću imati kao buduća prva istarska županica, međutim Kaštijun je samo zadnja karika u tom lancu. Istri je potreban Plan gospodarenja otpadom koji se trebao donijeti lani, na nije, a elaborat na temelju kojega će se donijeti skriva se kao zmija noge. U njemu treba odrediti jasne markice za bioplinsko postrojenje kojih je u Hrvatskoj 42, a u Istri niti jedan. Zbog toga Kaštijun smrdi, imamo nekvalitetne bale otpada, umjesto da kao i druge zemlje koristimo pogonsko gorivo koje nastaje, mi imamo problem i akumulirani gubitak na Kaštijunu koji je 5,5 milijuna eura, a Istrijani plaćaju najveći cijenu zbrinjavanja otpada u Hrvatskoj.
Boljun: Kaštijun je loše planiran, tamo imamo lošu tehnologiju I zato se puno brže puni od planiranog. Kratkoročna rješenja jesu aktiviranje baklje za izgaranje metana te bolji rad na sanaciji i odvozu procjednih tekućina, no dugoročna rješenja su donošenje Plana gospodarenja otpadom i prostornog plana Istarske županije kako bi se mogle planirati kompostane i bioplinska postrojenja, te sortirnice.
Paus: Župan taj problem do sada nije rješavao, a tri su važne stvari. Otpad koji ide na Kaštijun mora imati manji udio biorazgradivog otpada, moramo se dogovoriti oko upravljačkih prava za sve gradove i općine koje plaćaju, i treće je s komunalnim tvrtkama dogovoriti način prikupljanja biorazgradivog otpada. S Fondom za zaštitu okoliša nužno je uspostaviti lanac gospodarenja otpadom od kućnog praga do Kaštijuna.
Miletić: Istarska i Primorsko – goranska županija prve su ispoštivale ekološke direktive EU-a, zatvorila odlagališta i uvele sustava gospodarenja otpadom. Problem je s Kaštijunom jer ljeti na njega dolazi prekomjerna količina otpada neadekvatnog sastava. Problematične su dnevne količine otpada koji se dovozi; 390 tona ljeti se daleko premašuju. I to treba riješiti.
Kliman: Treba početi od kućnog praga i uspostaviti sustav odvajanja otpada da bismo dobili kvalitetan otpad na Kaštijunu kako bismo dobili gorivo. Vidim i problem u komunikaciji s turističkim tvrtkama, restoranima koji proizvode najviše bio otpada s općinama i gradovima. Taj se problem može rješavati na kućnom pragu, u općinama I gradovima. Tu treba I župan posredovati da se izvrši pritisak na ugostitelje I turističke tvrtke da poštuju dogovore I normative kako se ne bi stvarao problem. Novaca za kompostane u Fondu ima, treba ih uzeti.
Veliki problem Istre je bespravna gradnja, a spominje se oko 50.000 ilegalnih objekata. Kako tome stati na kraj?
Paus: To je problem čitave obale, ne samo Istre, a IDS o tom problemu priča od 2016. godine. Na Naš prijedlog Vlada je donijela novi zakon o državnoj inspekciji gdje je ovlasti spustila na komunalne redare, barem preventivni dio zaustavljanja nove bespravne gradnje u kratkom roku do dolaska inspekcije. Osvještavamo ljude koliko je problem velik, a sada čekamo poravilnik ministarstva po kojem će komunalni redari moći zaustavljati bespravnu gradnju. Također, treba dovesti više bagera I više rušiti, neka to bude pouka svima.
Miletić: S premijerom sam razgovarao o tom probelmu I predočio mu ortofoto snimke s tih procjenjenih 50.000 bespravnih objekata, što nisu samo kuće već i čitava naselja, i on je ostao šokiran. Bespravni su graditelji često stranci. Smatram dobar prijedlog ministra Bačića da se ovlkasti spuste na komunalne redare. Preglagao sam I da se bespravna gradnja iz prekršajne prebaci u kaznenu odgovornost, pa kada bi bespravni graditelj ili izvođač završili u zatvoru, mislim da bez dozvola to više ne bi radili.
Kliman: Višeslojan je to problem; imali smo dugi preiod legalizacije objekata I sada imamo infrastrukturni I komunalni problem sa čitavim favelama izgrađenim u nekim šumarcima. Njih planovima treba riješiti, dovesti im infrastrukturu I zakinuti prostor u razvoju po, mahom stranih državljana, čiji su objekti bez dozvola legalizirani. Drago mi je da je Istra predvodnica osvješćivanja tog problema.
Boljun: Imamo vile do kojih vodi makadam, čitave politike bespravne gradnje, 50.000 bespravnih objekata I to dodatno opterećuje infrastrukturu jer ti ljudi borave na tim lokacijama. Predlažemo sustavne izmjene prostornog plana županije kako bismo zaštitili prostor I povećanje broja zaštićenih prostora. Predlagali smo da se Čečerija proglasi zaštićenim područjem gdje je onda bespravna gradnja kazneno djelo. Država treba angažirati I više inspektora, njih je tek dvoje u Istri.
Radolović: Smatram da je dobro da se veće ovlasti spuste komunalnim redarima, dakle na lokalnu razinu. No, kada se krenulo s pokaznim vježbama rušenja po Istri, smetalo me to što se nije krenulo rušiti stranim državljanima uz umašku šetnicu na tisuće objekata slovenskih državljana, a nije ih se niti taklo. Prva su rušenja išla na štetu ljudi kojima je to bila jedina nekretnina, koje ne opravdavam, pa I slučaj samohranih roditelja. A strance se nije taklo, niti lupilo po džepu, a niti neće uskoro.
Demografija i iseljavanje mladih I kako do priuštivog stanovanja u Istri?
Miletić: Imamo problem s negativnim prirodnim prirastom kao i svi u Hrvatskoj i EU, no i daleko više ljudi dolaze živjeti u Istru, no što iz nje iseljavaju. Po zadnjim podacima imamo plus od preko 5.000 stanovnika. U 2023. smo bili na 201.000 stanovnika u županiji. Mlade obitelji mogu teškko kupiti stan, ako nemaju pomoć obitelji, jer cijena kvadrata iznosi od 2.800 eura na više I zato sam pripremio program priuštivog stanovanja kojeg ću ponuditi gradovima I općinama koji imaju u vlasništvu zemljišta, a mi ćemo sufinancirati gradnju, pa bi cijena kvadrata stana bila niža 45 posto, a gradimo I stanove za deficitarna zanimanja, sufinanciramo preko 150 stanarima.
Kliman: Istra je najljepši kutak Hrvatske gdje je doista lijepo živjeti i veseli me podatak da nam raste broj stanovnika. Županija mora pronaći rješenje za priuštivo stanovanja, prvenstveno za našu djecu koju moramo zadržati u Istri. U rješenju tih problema može pomoći I ministarstvo kojeg vodi koelga Bačić koji nudi rješenja koja moraju primijeniti općine I gradovi, a županija može pomoći da se spusti cijena kvadrata.
Boljun: Znam puno mladih obitelji koje nisu kreditno sposobne kupiti stan, pa ne čudi da smo između dva popisa stanovništav izgubili 12.000 ljudi, jedan grad veličine Labina. Mladi se iseljavaju zbog toga što si ne mogu kupiti nekretninu od svojih primanja. Fali nam I medicinskih sestara, konobara, električara, visokoobrazovanih, a kako bi ih pruvukli moramo im osigurati krov nad glavom kroz gradnju javnog stambenog fonda.
Radolović: Županija to sama ne može riješiti, treba joj suradnja s državom, gradovima I općinama. U Rovinju je cijena kvadarta stana oko 4.400 eura. Prosječan Istrijan sa svojom plaćom može kupiti 30 kvadratnih metara novogradnje zbog čega mladi i iseljavaju. Ono što oni traže jest pravo na adekvatno plaćeni rad u našoj županiji i pravo na prvu nekretninu, odnosno krov nad glavom. Drugi je problem I taj što nam strani radnici spavaju pred policisjkim stanicama; u Istri imamo oko 40.000 izdanih dozvola za strane radnike. Treba poticati mlade da se bave poljoprivredom.
Paus: Stari nam stanovništvo, a imamo I problem gospodarstva jer ako je ono jako, tada možemo pomagati u rješavanju tog problema. Treba povećavati ponudu priuštivog stanovanja, staviti u ponudu sve nekretnine koje možemo, takozvane brownfield investicije I graditi nove stanove, od POS-a na dalje. Razvijeno I diverzicirano gospodarstvo, visoke dodane vrijednosti koje omogućuje viskou plaću omogučit će da nam se vraćati mladi koji studiraju. I to je ključno u rješavanju demografskih problema.
Živi li Istra samo od turizma, koje grane gospodarstva treba poticati?
Kliman: Istra uz turizam koji je visokorazvijen I treba da takvog I dalje poticati da dobije dodanu vrijednost, moramo razvijati infrastrukturu koja je dijelom u cestovnom smislu riješena, a sada se obnavlja I željeznica, a oko tih čvorova treba razvijati gospodarske zone. Imamo dobar putiokaz, Infobip u Vodnjanu, niz tvrtki koje su pokazale dobre rezultate, ali treba poticati I dolazak novih industrija, jer I EU se razvija u drugom smjeru od kada je Trump postao predsjednik SAD-a.
Boljun: Mi bismo 2032., po jednom istraživanju, ako se nastave ovi trendovi, ljeti mogli imati milijun ljudi koji borave u Istri, a infrastruktura to ne prati. Ne smijemo se igrati budućnošću Istre, moramo pristupiti diverzifikaciji, ne smijemo dopustiti da nam dvije loše sezone unište radna mjesta u turizmu. Jesmo za odgovioran turizam, ali uz jaku proizvodnju I to lokalna politika mora davati smjer. Treba pokrenuti I neku vrstu proizvodnje u Uljaniku; prostor postoji.
Radolović: Održivi turizam moramo poticati, od hotela do malih iznajmljivača, ali ne možemo samo od njega živjeti. Brine me, a u županijskoj je ingerenciji, što imamo čak 34 zone koje su trebale biti poduzetničke, a zauzimaju 1200 hektara. Bez Programa razvoja zona smo bili od 2014. godine do prije dva mjeseca I te su zone postale trgovačke, a ne poduzetničke. To se najjačim alatom općina I gradova, dakle prostornim planom, moglo spriječiti, a poticati razvoj industrije I poljoprivredne proizvodnje.
Paus: Nisu sve zone postale trgovačke, u Barbanu, recimo,nemamo trgovina. Ima zona koje se razvijaju, ali ne ulažemo dovljno truda da dovodimo investitore. Moramo napraviti istarski investicijski forum, dovesti potencijalne investitore I navesti im koje im se mogućnosti nude; od infrastrukture do poslovnih zona jer gospodarstvo koje je kvalitetno I jako, omogućava sve ostalo.
Miletić: Županij potiče malo I srednje poduzetništvo direktnim subvencijama, potiče inovacije I tio ćemo raditi I dalje. Turizam je važan jer na sebe veže I poljoprivredu; naši vinari, uljari, prodaju na kućnom pragu velik dio svoje proizvodnje. U županiji imamo niz poslovnih, proizvodnih zona koje jako dobro rade, na tome sam radio prije 25 godina. Tada je glavna tema bila kako smanjiti nezaposlenost i zaposliti ljude., a danas je glavno pitanje potraga za radnom snagom. Da zaposlimo naše ljude, moramo ih pitati što žele raditi; Vide li se u kreativnim industrijama, marketingu, proizvodnji. Imamo sve više mladih poljoprivrednika, no površine možemo koristi samo nakon što gradovi I općine donesu program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem.
Koji je najveći aktualni prometni problem u Istri?
Boljun: Problem stanja željezničke infrastrukture je goruć; po Istri, a onda I po pitanju povezanosti s ostatkom Hrvatske. Mora se pojačati tempo obnove te mreže. Županija može riješiti lošu povezanost međugradskog prijevoza unutrašnjosti Istre. Strašno je da vam sada treba od Pule do Rovinja tri sata s presjedanjem. Tu su I silne gužve I problem parkiranja.
Radolović: Porazan je podatak da od 1990. do danas nije obnovljen niti jedan metar istarske željeznice. Ulaganja u cestovnu infrastruktura su za pohvalu, posebno projekt istarskog x jer su stanovnici na istoku Istre u enkoj vrsti slijepog crijeva. To se plaća zaduženjem koncesionara. No, veći su problem županijske i lokalne ceste o kojima brinu ŽUC-evi koji imaju mala sredstva. Treba mijenati dva pravilnika; da iz litre goriva ide više lokalnom ŽUC-u, kao i iz naknade za registraciju vozila. Gužve se ljeti mogu riješiti subvencioniranim linijskim obalnim prijevozom na dijelu zapadne obale; Pula, Rovinj, Poreč, Umag,
Paus: Prometno smo izlorlirani. Vlkakovi su nam gorili dva puta u zadnja tri mjeseca, samo kada smo glasno pričali javno se reagiralo I sada nam stižu novi vlakovi I željezničari. To je I aktualni župan trebao pričati I upozoravati, ali nije. Tunel Učka košta vozače više nego igdje, a to nam je jedina prava poveznica s ostatkom Hrvatske. Vožnja do Pule do Učke košta više nego od Rijeke do Zagreba I to nije fer.
Miletić: Povećavamo sredstavva za ŽUC koji brine o preko 1250 km cesta u Istri, to je više nego što ih ima HAC. Drago mi je da je krenula obnova prometnica i željeznice. No, Županija može brinuti o lokalnim cestama, na tome radimo, pojačano ih održavamo I zbog bolje protočnosti prometa I sigurnosti vozača.
Kliman: Cestovne investicije u Istri svakako pozdravljam, one se događaju zbog političke odluke Vlade. Za rekonstrukciju željeznice sam lobirao I to je moralo krenuti I to će se sada rješavati; ovo je samo početak; tri godine će trajati rekonstrukcija željeznice diljem Istre.
Gdje Istarska županija treba dodatno ulagati; zdravstvo ili školstvo?
Radolović: Opća bolnica Pula od kada nije u ingerenciji Županije doživjela je odlazak niza liječnika, a dičimo se najnovijom opremom iako sustav ne funkcionira, liste čekanja su duge. Domovi zdravlja imaju narušene međuljudske odnose, nedostaje liječnika, to ima utjecaj na pacijente. Što se tiče Hitne, imamju nu Puli objedinjeni hitni bolnički trak, no Županija može otvoriti I zgradu male hitne koja je postojala nekada u blizini. U bolnicu u Izolu su nekada mogli ići stanovnici sjevera Istre unutar zlatnog sata, a sada to ne mogu. To ćemo promijeniti. Fale nam stacionari u svakom većeg gradu, moramo pokrenuti rad hospicija.
Paus: Kada je završio Interreg projekt, odlazak u bolnicu u Izolu nije moguć. Sjeverna Istra je samodoprinosom izdvajala za tu bolnicu. Radit ćemo na tome da je Istrijani mogu koristiti I za primatnu zdravstvenu zaštitu pomovno, ipak smo svi u EU. Skrb za starije nam nedostaje, moramo formirati socijalni fond iz kojeg bi se sufinancirao boravak starijih osoba u domovima. Cilj nam je da cijena smješataj u domove u čitavoj Istri bude jednaka bez obzira na osnivača.
Miletić: Mi smo programom ulaganja u privlačenje zdravstvenog kadra privukli u Istru preko 70 liječnika I taj se program pokazao kao pun pogodak. Županija daje direktne potpore I poduzetnicima i zdravstvenim djelatnicima kojima sufinanciramo stanarinu, pomažemo kod kupnje neretnine, dajemo bonuse I s tim ćemo svakako nastaviti. Napravili smo domove za starije osobe diljem Istre; Pazin,. Labin, Pula, Medulin, radit ćemo u Raši. Tu moram reći da ako je netko zaslužan za novu bolnicu u Puli onda je to SDP-ova vlada I ministar Rajko Ostojić, a za završetak ipsilona zaslužan je HDZ, dok je Hajdaš Dončić rekao da je to loš projekt.
Kliman:Istra ima novu, modernu Opću bolnicu Pula, a I ministraca zdravstva je iz Pule, pa očekujemo veći senzibilitet. Imamo puno deficitarnih zanimanja u Istri I na tome moramo graditi planove privlačenja stanovnika u Istru, uskladiti potrebe poduzetnika s školskim programima.
Boljun: Država je otela bolnicu, a župani su to predali bez borbe. Mi smo htjeli na Ustavni sud s tim. Organizacijski kaos vlada u primarnoj zdravstenoj zaštiti već desetljeća jer ju je IDS potpuno zapustio, pa mi do 2028. moramo pronaći 130 novih liječnika. Taj kaos ćemo riješiti.
IDS je cijeli mandat podržavao župana Miletića i kad dođu novi izbori odjednom Miletić nije više dobar, sad glasajte za Pausa...parodija od stranke.