Akademike obično očekujemo na nekoj konferenciji ili simpoziju, ali na plaži ili u šatoru na mjesnom trgu baš i ne. Međutim, akademkinja Mirna Šitum, predstojnica Klinike za kožne i spolne bolesti KBC Sestre milosrdnice i voditeljica Referentnog centra Ministarstva zdravstva za melanom, kao voditeljica Nacionalnog programa prevencije i ranog otkrivanja melanoma i predsjednica Hrvatskog društva za dermatološku onkologiju Liječničkog zbora, svake godine s kolegama dermatolozima sudjeluje u novoj rundi javnozdravstvene kampanje preventivnih pregleda madeža. Ove godine kampanje će biti u Zadru, Zagrebu, Dubrovniku, Osijeku, Požegi, Križevcima, Varaždinu, Karlovcu, Rijeci, Puli, Poreču, Novom Vinodolskom, Gospiću, Šibeniku, Trogiru, Splitu i Makarskoj, a velika trodnevna akcija u okviru Nacionalnog programa prevencije i ranog otkrivanja melanoma bit će u Vinkovcima, Iloku, Županji, Nijemcima i Otoku, gdje će se pacijente s promjenama sumnjivima na melanom odmah i operirati.
Dosljedno sudjelujete u pregledima svake godine. Otkad kampanja datira i kakvi su njezini učinci? - Osobno, i nakon trideset godina specijalističkog i znanstvenog staža u dermatoonkologiji, bez obzira na sve svoje titule, i dalje s radošću i strašću radim sa svojim pacijentima u Klinici i na terenu na javnozdravstvenoj promociji zdravlja kože s posebnim naglaskom na edukaciju i prevenciju zloćudnih tumora kože. S kampanjama smo u manjem opsegu započeli prije 25 godina, a od 2005. smo Hrvatsku pridružili Euromelanom europskoj kampanji koja se odvija u većini europskih zemalja. Kampanje imaju medicinsku, humanitarnu i savjetodavnu ulogu, a usmjerene su prema općoj populaciji, dermatolozima i ostalim zdravstvenim djelatnicima te institucijama. Velika važnost pridaje se edukacijama i informiranju građana o štetnosti neumjerenog izlaganja UV zračenju i prepoznavanju simptoma koji upućuju na razvoj zloćudnog tumora kože koji svaki pojedinac može zapaziti samopregledom. Najvrjedniji dio kampanja su preventivni pregledi koji se odvijaju među ciljanim rizičnim skupinama naših građana, bilo da se radi o genetskim rizicima, rizičnim zanimanjima ili područjima poput otoka, na kojima su stanovnici cjeloživotno izloženi utjecaju UV zračenja – glavnog uzročnika melanoma. Pregledavali smo stanovništvo Lošinja, Unija, Suska, Cresa, Raba, Paga, Hvara, Brača, Visa i Korčule te Pelješca. U tim kampanjama u okviru Euromelanoma i Nacionalnog programa prevencije i ranog otkrivanja melanoma sudjeluje 25 dermatologa. Posebna je vrijednost tih velikih, masovnih akcija u kojima u tri dana pregledamo više od 2000 ljudi i činjenica da na njih odlaze i dva dermatokirurška tima koji u nekom od lokalnih domova zdravlja odmah i operiraju novootkrivene melanome. Godišnje napravimo do 6000 preventivnih pregleda i otkrijemo 50-60 pacijenata s melanomom i stotine njih s karcinomima kože. Kolika je važnost javnozdravstvenih akcija, pokazala nam je i nužna suzdržanost od njih tijekom pandemije koronavirusa. Dvije godine nismo mogli provoditi kampanje na terenu i pacijenti nisu dolazili na preventivne preglede, što je prouzročilo umjetan pad novooboljelih od melanoma u tom razdoblju, a naknadan veliki porast oboljelih, od kojih je većina došla na pregled u stadiju melanoma iznimno rizičnom za metastaziranje. Iz godine u godinu, i tako dvadeset godina, uvjeravali smo zdravstvenu administraciju da je nužno uvesti Nacionalni program prevencije i ranog otkrivanja melanoma, što smo u konačnici, uz bivšeg ministra prof. Vilija Beroša, 2023. administrativno i ostvarili.
VEZANI ČLANCI:
Je li se u tih dvadesetak godina promijenila svijest hrvatskih građana u vezi s opasnosti od Sunčevih zraka? - Iako i dalje često viđamo prepune plaže u vrijeme najjačeg UV zračenja ljeti, posljednjih desetak godina bilježimo veću uporabu fotozaštitnih sredstava i vidimo da je porasla svijest o svim oblicima fotoprotektivnog ponašanja kod naših građana. Također, sve više ih tijekom cijele godine dolazi na preventivne preglede, o čemu svjedočimo u svakodnevnom radu dermatoonkološke službe u našoj Klinici, u kojoj je i najdulja lista čekanja na pregled. Ovdje dolazi do poteškoća jer liječnici obiteljske medicine većinom samo prosljeđuju pacijente na preventivne preglede ne vodeći brigu pripadaju li rizičnim skupinama, što bi trebali procijeniti na temelju pregleda, a ne samo želje pacijenta da dobije uputnicu za dermatologa. Naši kolege iz obiteljske medicine dobro su educirani u pitanjima o kojima govorim i koristim priliku da ih i na ovaj način zamolim da prije slanja na dermatološke preglede temeljito pregledaju promjene na koži i vide treba li doista poslati pacijenta na specijalistički pregled.
Koja je razlika između melanoma i karcinoma kože? - Zloćudni tumori kože mogu nastati iz različitih struktura kože, mnogih vrsta stanica koje grade kožu. Kad je riječ o karcinomima kože, najčešći je zloćudni tumor u ljudi i najčešći zloćudni tumor kože bazocelularni karcinom, popularno zvan bazaliom. Nasreću, taj je karcinom kože najmanje opasan po život. Tipično se pojavljuje kao ranica ili krastica koja ne cijeli ili kao okrugla kvržica s vidljivim krvnim žilicama na površini. Ako se kirurški ukloni u ranoj fazi, taj tumor nema nikakve posljedice za zdravlje. No, ako se dulje ne liječi, može se lokalno proširiti u dublje dijelove tkiva, a iznimno rijetko može i metastazirati. Planocelularni karcinom (spinaliom) drugi je najčešći zloćudni tumor kože koji se, kao i bazaliom, uglavnom razvija na dijelovima kože koji su trajno izloženi suncu. Međutim, za razliku od bazalioma, planocelularni karcinom agresivniji je i češće se širi u limfne čvorove i druge organe. Tipično se pojavljuje kao uzdignuta crvena kvržica na koži, prekrivena krastom ili ljuskama. Najčešće su među njima karcinomi koji su u sasvim površinskom dijelu kože, epidermisu. Blaži, tek početni oblik planocelularnog karcinoma zapravo je prekanceroza, aktinička (solarna, sunčana) keratoza. To je ograničen, neagresivni oblik karcinoma kože koji se očituje crvenim do crvenosmeđim, često hrapavim ili ljuskavim područjima na koži u osoba starije životne dobi. Najčešće se pojavljuju na dijelovima kože koji su kronično izloženi suncu (lice, vrat, uške, tjeme i nadlanice). S obzirom na to da su početni karcinomi koji nemaju veliki zloćudni potencijal, većinom se konzervativno, nekirurški liječe. Za razliku od karcinoma kože, melanom koji nastaje kao posljedica zloćudne pretvorbe melanocita, obojenih stanica u koži, jedan je od najagresivnijih tumora u čovjeka i među najmalignijim tumorima kože. Zbog brzoga metastatskog širenja putem limfe i krvi, odgovoran je za 80 posto smrtnih ishoda od svih tumora kože.
Zašto je Hrvatska na visokom četvrtom mjestu u Europi prema smrtnosti od melanoma? - Hrvatska ima jednu od najvećih stopa smrtnosti od melanoma u Europi. Unatoč činjenici da imamo sve veći broj novootkrivenih melanoma u početnoj fazi, još nam često dolaze pacijenti s uznapredovalom bolesti. Često postavljamo pitanja zašto naši pacijenti kasne na pregled i što možemo učiniti da se jedan od tumora koji stručnjaci najčešće jednostavno dijagnosticiraju postane izlječiva bolest. Kako bismo znali koliki je udio slabijeg preživljenja uzrokovan kasnijim otkrivanjem, a koliki eventualnim neadekvatnim liječenjem ili dostupnošću kvalitetne zdravstvene skrbi u cijeloj Hrvatskoj, potrebna su ulaganja u kvalitetne, standardizirane kliničke i epidemiološke baze podataka i podizanje svjesnosti o važnosti donošenja odluka na temelju najboljih dostupnih podataka. To podrazumijeva angažman cijelog sustava zdravstvene zaštite koji treba biti učinkovitiji, a hrvatski dermatovenerolozi u svakom su trenutku spremni preuzeti teret u dobro organiziranom sustavnom pristupu ovom problemu.
Nažalost, zloćudnih tumora kože sve je više i to svuda u svijetu, zbog čega je tako? - Razlozi porasta broja oboljelih od melanoma i karcinoma pripisuju se velikoj izloženosti UV zračenju, uglavnom zbog neosviještenosti o kancerogenom učinku UVA i UVB zraka. K tome, radi se i o klimatskim promjenama zbog kojih se stanjuje ozonski zaštitni sloj koji propušta više štetnih UV zraka do površine Zemlje pa su stanovnici nesvjesno, cijelu godinu, izloženi UV zračenju. Dodajemo i dugogodišnji pomodni trend da preplanulost podrazumijeva i lijep izgled pa je korištenje solarija uobičajeno kod mlađe populacije. Konačno, porast oboljelih možemo pripisati sve popularnijim javnozdravstvenim edukativnim kampanjama zbog kojih je veći broj pregledanih građana i veći broj novootkrivenih melanoma.
VEZANI ČLANCI:
Kako se zaštititi? - Odgovorno ponašanje na suncu uključuje redovito praćenje UV indeksa, izbjegavanje izravnog izlaganja suncu u vremenu kada je zračenje najjače, dakle između 10 i 16 sati, zatim izbor odgovarajuće odjeće, šešira i sunčanih naočala te pravilna primjena fotozaštitnih sredstava. Boravak u sjeni na kopnu ili brodu ne pruža dobru zaštitu zbog velike refleksije UV zračenja od glatke površine. Refleksija od površine snijega je 30-80%, vode 20%, pijeska 6-25% odnosno površine trave 0,5-4%. Odjeća je odličan oblik zaštite od sunca. Ultraviolet protection factor (UPF) oznaka je koja se odnosi na stupanj zaštite koju pruža odjeća. Pri tome, za običnu, svakodnevnu odjeću treba voditi brigu o tipu materijala, gustoći tkanja i boji odjeće. Pamuk ili sintetika pružaju bolju zaštitu od sunca od svile ili lana. Tamna boja odjeće odbija UV zrake, ali upija toplinu. Jasno je da nije preporuka oblačiti tamne sintetičke odjevne predmete, već da treba osvijestiti činjenicu da ako obučemo bijelu pamučnu majicu imamo stupanj zaštite od sunca koji odgovara UPF 5-9, a bijela mokra majica daje zaštitu svega 2-3. Postoji i posebno načinjena fotozaštitna odjeća koja je napravljena od posebnih materijala i ima u svoje tkanje utkane niti koje odbijaju UV zrake, ali i toplinu. Pruža odličan oblik zaštite od sunca i svakako se preporučuje za sve rizične osobe. Šešir je neizostavni dio zaštite od sunca, budući da su lice i vrat dijelovi tijela koji su najviše izloženi suncu. Oči su posebno osjetljive na sunce i sunčane naočale moraju imati stakla koja pružaju 100% zaštitu od UVA zraka. Pri izboru fotozaštitne kreme treba voditi brigu da preparat pruža odgovarajuću zaštitu od UVA i UVB spektra, o stupnju zaštite, o teksturi odnosno podlozi u kojoj je zaštitni filtar inkorporiran i o vodootpornosti. UV-filtri trebali bi biti otporni na toplinu, vodootporni, netoksični i lagani za formuliranje. Dermatolozi preporučuju najmanji faktor zaštite od sunca (SPF) 30 koji osigurava 97% apsorpcije i za sve rizične skupine SPF 50+ koji daje više od 98% zaštite.
Gdje ljudi najviše griješe u vezi s izlaganjem suncu odnosno zaštitom od sunca i treba li se od sunca štititi uvijek, a ne samo na plaži? - Posljednjih godina prošlog stoljeća međunarodne zdravstvene udruge izradile su mali podsjetnik kojem je cilj bio razjasniti i otkriti pravu istinu o nekim najčešćim i opasnim zabludama o suncu i sunčanju. Među zabludama je mišljenje: ako ne osjećam toplinu, ne mogu izgorjeti, međutim, toplinu stvaraju infracrvene, a ne UV zrake, a UV zrake ne možemo osjetiti svojim osjetilima. Iako je temperatura zraka u proljeće još relativno niska, i u tom su razdoblju godine opekline kože česte jer je već viši UVI. Šešir ne isključuje upotrebu fotozaštitne kreme jer pruža vrlo nisku ili nikakvu zaštitu za lice i vrat. Često se misli: "Pocrnio sam i ne trebam više koristiti zaštitni faktor", no koža ima prirodne obrambene mehanizme te se kod izlaganja suncu zadebljava i stvara pigment melanin koji djelomično filtrira UV zrake, daje boju odnosno preplanulost, no prirodna je zaštita površinska jer samo djelomično filtrira UV zračenje, a UV zrake ulaze u kožu i nastavljaju je oštećivati. Fotozaštitnom kremom namazati samo madeže nije dovoljno; 70% melanoma nastaje na zdravoj koži bez madeža, a samo 30% iz madeža. Fotozaštitnu kremu na kožu treba nanijeti u debelom sloju, 2 mg po četvornom centimetru kože. Pogrešno je i misliti kako viši zaštitni faktor daje mogućnost duljeg boravka na suncu, svaki zaštitni faktor traje jednako dugo, a viši zaštitni faktor ostvaruje veću apsorpciju UV zraka. Preporuka je kremu za zaštitu od sunca nanijeti 20-ak minuta prije izlaganja suncu i ponovno svaka dva-tri sata. I to ne samo ljeti na plaži, a valja imati na umu i da UVA zrake prolaze i kroz oblake, zato treba pratiti UVI.
Zašto su solariji štetni? - Vodeće zdravstvene organizacije poput The Skin Cancer Foundation, Svjetske zdravstvene organizacije i Zaklade za istraživanje melanoma već dulji niz godina upozoravaju na opasnosti solarija i njihovu dokazanu povezanost s nastankom zloćudnih tumora kože. Brojna su istraživanja među oboljelima od zloćudnih tumora kože pokazala da su solariji iznimno opasni za zdravlje. Korištenje solarija znatno povećava šansu za razvoj planocelularnog karcinoma za 67% i bazocelularnog karcinoma za 29% te za nastanak melanoma za 20%. Izloženost osoba mlađih od 20 godina povezana je s najvišim rizikom za nastanak karcinoma kože. Važno je napomenuti da je i jednokratno korištenje solarija povezano s povećanim rizikom razvoja melanoma, najzloćudnijeg tumora kože. Rizik je posebno naglašen u populaciji mlađoj od 35 godina, u kojoj korištenje solarija uzrokuje oko 75% povećanja rizika nastanka melanoma. Prema istraživanjima The Skin Cancer Foundation, samo jedna ozbiljna opeklina tijekom djetinjstva ili više njih tijekom života udvostručuju rizik za obolijevanje od melanoma i karcinoma kože. Upotreba solarija i pretjerano sunčanje mogu uzrokovati brojne druge bolesti i oštećenja. Osim što uzrokuje pojavu zloćudnih tumora kože, upotreba solarija dovodi i do razvoja melanoma oka i različitih drugih oštećenja oka i ubrzani razvoj sive mrene. Osim toga, UV zrake izazivaju oslabljeni imunitet i ubrzano starenje kože. Unatoč tome, uvriježilo se nekoliko mitova. Jedan je da su solariji sigurniji od sunca. No, solariji su dokazano štetniji: stvaraju 12 puta veće doze UVA zračenja, koje uzrokuje oštećenje kože i posljedično karcinogenezu. Iznimno je važno naglasiti da se u solarije ugrađuju i lampe s UVB zračenjem koje izravno uzrokuju opekline i fotokancerogenezu - kaže pa dodaje:
VEZANI ČLANCI:
- Često se misli kako će preplanuli ten nakon korištenja solarija djelovati zaštitno i preventivno za nastanak opeklina tijekom daljnjeg sunčanja. Međutim, ten dobiven korištenjem solarija stvara zaštitu jednaku SPF vrijednosti 3-4, a ta vrijednost zaštite ne sprečava nastanak crvenila i opeklina. Nadalje, laboratorijski modeli su pokazali kako relativno malo izlaganje umjetnom izvoru UV zračenja koje ne dovodi do crvenila kože svejedno može potaknuti malignu alteraciju kože, tako da tu nema "odgovornog dobivanja tena". Vjeruje se i da je primjena solarija zdrava jer njime opskrbljujemo tijelo vitaminom D, no to nije moguće jer lampe u solarijima emitiraju dominantno UVA zračenje, a za stvaranje vitamina D potrebno je dominantno UVB zračenje. Na temelju ovih činjenica i mnogobrojnih drugih dokaza, WHO-ova Međunarodna agencija za istraživanje raka (eng. International Agency for Research on Cancer, IARC), 2009. je uvrstila solarije u grupu karcinogena I. skupine sa zračenjem alfa i beta česticama te gama i X zrakama. Važno je istaknuti da se razvrstavanje "oblika zračenja" u ovu kategoriju preporučuje kada postoji dovoljno dokaza o njegovoj kancerogenosti za ljude. Ovim se činjenicama pridružuju i one koje govore da je 6-9% žena oboljelih od melanoma u dobi od 18 do 35 godina koristilo solarij te kako više ljudi razvije karcinom kože zbog solarija nego karcinom pluća zbog pušenja. Također treba napomenuti da je, unatoč tome što industrija solarija navodi kako su noviji modeli solarija sigurniji za uporabu, meta-analiza iz 2014. pokazala da nema statističke razlike između uporabe modela prije ili nakon 2000. godine. Uza sve to, ozbiljnost situacije potvrđuje i termin tanoreksija (engl. tanorexia) koji označava ovisnost o solariju, sunčanju i preplanulom tenu. Oko 20% bjelkinja, u SAD-u, u dobi od 18 do 30 godina koje koriste solarije pokazuju znakove ovisnosti o solariju. U Hrvatskoj nemamo statističkih podataka o toj ovisnosti, ali smo u svakodnevnom životu svjedoci njezine rasprostranjenosti i među nama. Slijedom navedenog, mnoge zemlje donijele su zakone kojima reguliraju korištenje komercijalnih solarija, uključujući zabranu korištenja za maloljetnike. U tome prednjače Australija i Brazil s apsolutom zabranom korištenja solarija za sve dok su mnoge druge zemlje uvele ograničenja za maloljetne osobe. U Europi su korištenje solarija osobama mlađim od 18 godina zabranile Austrija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Finska, Francuska, Irska, Island, Italija, Litva, Luksemburg, Moldavija, Monako, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Srbija, Španjolska, Švedska, Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Nakon mnogih godina argumentiranja potrebe za zabranom korištenja solarija osobama mlađima od 18 godina u Hrvatskoj, u iščekivanju smo stavljanja u javnu raspravu prijedloga izmjene Zakona o neionizirajućem zračenju u kojem će stajati takav prijedlog.
U kojoj je fazi Nacionalni program ranog otkrivanja melanoma? - Onaj dio Programa koji se odnosi na javnozdravstvene aktivnosti kontinuiran je i postojan kao i edukacija dermatologa u dermatoskopiji, koja je nužna za prikladnu dijagnostiku melanoma. Što se tiče slanja građana na preventivne preglede u zdravstvene ustanove, u tijeku je izrada kompleksne informatičke platforme koja će svim dionicima Programa omogućiti jednostavan pristup upućivanja rizičnih pacijenata specijalistima dermatovenerolozima diljem zemlje. Do završetka informatičkih preduvjeta uvođenje cjelovitog programa u visokoj smo fazi priprema za početak posebnog programa u manjem opsegu u Zagrebu. Njime želimo na manjem broju dionika napraviti provjeru tijeka i dinamike slanja prema jasnim kriterijima odabranog pacijenta iz ordinacije obiteljske medicine do dermatologa, kirurga i patologa pa konačno opet do liječnika obiteljske medicine koji je uputio pacijenta.
>>Pitali smo umjetnu inteligenciju koji bi narodi mogli nestati u sljedećih 100 godina, odgovor bi vas mogao zabrinuti>>
