Njemačka će preuzeti veću odgovornost za obranu Europe izgradnjom najjače vojske u EU, rekao je konzervativni kancelar Friedrich Merz u opsežnom govoru u Bundestagu sredinom prošlog mjeseca. - Savezna vlada osigurat će sva financijska sredstva koja su Bundeswehru potrebna da postane najjača konvencionalna vojska u Europi. To je više nego prikladno za najmnogoljudniju i ekonomski najjaču zemlju u Europi. Naši prijatelji i partneri također to očekuju od nas, a štoviše, oni to zapravo i zahtijevaju, rekao je Merz. Nekoliko dana zatim, novi njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul izjavio je kako je vlada prihvatila zahtjev američkog predsjednika Donalda Trumpa da se uloži 5 posto BDP-a u obranu. Govoreći na sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a u Antaliji u Turskoj Wadephul je također rekao da će Njemačka podržati prijedlog NATO-a da se 3,5 posto osigura za klasične vojne svrhe i dodatnih 1,5 posto za infrastrukturu povezanu s obranom.
A onda ubrzo nakon toga, u Litvi je raspoređena nova, 45. tenkovska brigada, što je označilo prvo stalno raspoređivanje njemačkih vojnih snaga izvan granica Njemačke nakon Drugog svjetskog rata. Nova teška borbena jedinica, 45. tenkovska brigada, sastojat će se od 4800 njemačkih vojnika i 200 civilnog osoblja. Najavljena je kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu 2022. godine, a puni operativni kapacitet trebala bi dosegnuti do 2027. godine. - Zajedno s našim partnerima, odlučni smo braniti teritorij saveza od bilo kakve agresije. Sigurnost naših baltičkih saveznika je i naša sigurnost, rekao je Merz. Raspoređivanje ima za cilj jačanje obrane Litve i njezinih baltičkih republika Estonije i Latvije, bivših sovjetskih država koje su postale članice NATO-a i EU-a i boje se ruskog napada. Okosnicu brigade čine 105 glavnih borbenih tenkova Leopard 2A8 203. oklopne bojne, borbena vozila pješaštva Puma 122. oklopnogrenadijske bojne i nepoznat broj samohodnih topničkih sustava PzH 2000 kalibra 155 mm pod okriljem 455. oklopne topničke bojne. Podržavat će ih izviđačka vozila Fennek, a pješaštvo će biti smješteno u oklopnim transporterima Boxer, kao i mobilni sustavi protuzračne obrane. U srpnju 2024. godine 108 tenkova Leopard 2A8 za 45. oklopnu brigadu, a očekuje se da će tenkovi Leopard 2A6 biti korišteni kao privremeno rješenje.
Tenkovi su kupljeni u okviru ugovora vrijednog 2,93 milijarde eura i bit će isporučeni između 2027. i 2030. godine. Zanimljivija je informacija kako je brigada raspoređena na samo 150 km od Minska, glavnog grada Bjelorusije te 800 km od Moskve. Jasno, sve ove najave pokrenule su lavinu šala na društvenim mrežama poput sljedeće; stvarno želite da se naoružamo i kroz Poljsku krenemo prema Rusiji? Da. Dobro, samo provjeravamo. Bit će takvih šala vjerojatno i još jer je plan Njemačke da Bundeswehr pojača na 260.000 ljudi. I to mora učiniti brzo. Bundeswehr već ima problema s popunjenošću. Broj vojnika stagnirao je na oko 182 000. Više vojnika otišlo je nego što se pridružilo prošle godine, a gotovo trećina novih regruta odustala je tijekom obuke, prema godišnjem vladinom pregledu stanja Bundeswehra. Upravo je početkom ovog mjeseca Boris Pistorius, njemački ministar obrane, izjavio kako hitno treba pronaći 60.000 vojnika. Jer, Njemačkoj je toliko potrebno u okviru novih NATO-ovih ciljeva za oružje i osoblje, rekao je u Pistorius, dok savez jača svoje snage kako bi odgovorio na ono što vidi kao povećanu prijetnju od Rusije. - Preuzimamo odgovornost kao najveće europsko gospodarstvo, rekao je Pistorius novinarima uoči sastanka sa svojim kolegama iz NATO-a u Bruxellesu na kojem su odobreni novi ciljevi, kazao je njemački ministar obrane. Ukupno će Bundeswehru trebati otprilike 50.000 do 60.000 dodatnih aktivnih vojnika u svim granama vojske, rekao je Pistorius. To bi buduće snage njemačkih oružanih snaga dovelo do broja između 250.000 i 260.000 vojnika. Kako je izvješćeno, NATO bi od Njemačke zatražio da osigura još sedam vojnih brigada, odnosno oko 40.000 vojnika. Međutim, regrutiranje desetaka tisuća dodatnih vojnika bit će veliki izazov za Berlin i vjerojatno će potaknuti novu raspravu o tome treba li ponovno uvesti novačenje - obustavljeno 2011. godine.
Bundeswehr još nije ispunio cilj od 203 000 vojnika postavljen 2018. godine, a trenutno mu nedostaje oko 20 000 redovnih vojnika, prema podacima ministarstva obrane. Pistorius je rekao da će se vlada suočiti s pitanjem hoće li dobrovoljna vojna služba koju namjerava uvesti biti dovoljna za popunjavanje redova Bundeswehra. Ipak, upozorio je da vojska trenutno ne može apsorbirati veći broj regruta zbog nedostatka vojarni i instruktora. - Dok ne budemo imali takve kapacitete, imat ćemo dobrovoljnu službu - a možda i više od toga ako budemo privlačan poslodavac i osvojimo dovoljno mladih muškaraca i žena za vojsku koji pristanu služiti dulje vrijeme, rekao je Boris Pistorius. U svemu ne treba zaboraviti kako je Friedrich Merz prvi njemački kancelar koji je služio u Bundeswehru. - Naš je cilj zemlja, Njemačka i Europa koje su zajedno toliko jake da nikada nećemo morati upotrijebiti oružje, dodao je novi kancelar. Istodobno, Merz se zavjetovao da će Njemačka koja je drugi najveći davatelj vojne pomoći Ukrajini nakon Sjedinjenih Država, nastaviti podržavati Kijev. - Ne smije biti sumnje u to gdje stojimo, bezuvjetno smo na strani Ukrajinaca, rekao je. Ima i gorljivijih zagovaratelja naoružavanja Njemačke koji uočavaju kako sadašnji planovi vjerojatno neće biti dovoljni. General Carsten Breuer, vrhovni vojni zapovjednik njemačkih oružanih snaga, rekao je u travnju na vijeću za vanjske odnose da Njemačkoj treba 100.000 dodatnih vojnika „što je prije moguće“. Širi, dugoročni cilj je mnogo veći. - Zahtjev za Njemačku je 460.000 vojnika, rekao je Breuer pod tom brojkom podrazumijevajući aktivne snage, pričuvnike i bivše vojnike koje Njemačka mora moći pozvati u slučaju velike krize. To neće biti nimalo lak zadatak. Nakon sveobuhvatnog smanjenja broja vojnika nakon Hladnog rata 1994. godine pod kancelarom Helmutom Kohlom, vojne baze su zatvorene - posebno u gradovima. Time je, prema Carlu Masali, profesoru na Sveučilištu Bundeswehr u Münchenu i savjetniku za vojsku, vojska nestala iz javnog života.
- Njihove baze danas su usred ničega“, rekao je. „Nema izravnog kontakta za mlade ljude, kazao je za Politico. Ta se nepovezanost samo produbila posljednjih godina. Prema Masali, 2029. godina postala je neformalni rok za Njemačku, to je godina do koje NATO i njemačka obavještajna služba očekuju da će Rusija obnoviti dovoljno konvencionalnih sposobnosti nakon iscrpljujućeg rata u Ukrajini kako bi ugrozila saveznički teritorij. - To je horizont planiranja s kojim radimo. Ako Njemačka čeka da nova infrastruktura bude spremna, možda će već biti prekasno, rekao je Masala. Kako bi se smanjila razlika, vladajuća koalicija kladi se na vojnu službu temeljenu na slobodnoj volji, labavo modeliranu prema švedskom sustavu Totalförsvar ili „potpune obrane“. Situacija nije nimalo laka niti sa strane opremljenosti. U redovitom godišnjem izvještaju o stanju oružanih snaga koji je izašao u ožujku ne prikazuje se nimalo optimistična slika. Njemačka vojska smanjuje se, stari i još uvijek joj nedostaje osnovna oprema unatoč znatnom povećanju obrambenih troškova nakon ruske invazije na Ukrajinu. Možda je najveći problem Bundeswehra njegova nemogućnost rasta unatoč usklađenom zajedničkom naporu oko novačenja kojim bi se snage povećale na 203 000 vojnika do 2031. Umjesto toga, Bundeswehr dodatno zaostaje, smanjujući se za 340 vojnika na 181 174 na kraju 2024. Snage također stare zbog nedostatka mladih regruta, a prosječna dob raste na 34 godine. Unatoč posebnom fondu od 100 milijardi eura koji su njemački kancelar Olaf Scholz i njegova vlada progurali nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Bundeswehru još uvijek nedostaju alati za vođenje modernog rata, prema izvješću, sa zastarjelom opremom i nedostatkom streljiva koji ometaju njegovu borbenu sposobnost. Snagama su, između ostalog, potrebna modernizirana pješačka borbena vozila, ratni brodovi, raketna obrana i više borbenih dronova, prema izvješću. Vojna infrastruktura još je jedan očigledan problem. Njemačke kasarne su u lošem stanju, sa 67 milijardi eura zaostatka u održavanju i nadogradnji.
Ulaganja u nadogradnju vojnih baza porasla su s 1,25 milijardi eura u 2023. na 1,6 milijardi eura u 2024., ali taj tempo rasta nije dovoljan da preokrene desetljeća štednje. Istodobno, rizik od napada na baze Bundeswehra raste jer objekti postaju sve ranjiviji na prelete dronova i sabotaže. Popularizacija vojske provodi se i kroz Dan veterana koji se ove godine organizira po prvi puta, pretpostavlja se da je nekadašnjih pripadnika vojske u Njemačkoj oko deset milijuna. Njemačka nije nuklearna sila, to je u Europi jedino Francuska, no njezina je vojska svejedno 14. po snazi u svijetu, prema izvještaju Global Firepower. Prema tom izvještaju, Njemačka ima 134 samohodne haubice, 11 fregata, pet korveta, šest podmornica, 12 minopolagača, 129 lovaca, 63 lovca bombardera, 50 transportnih zrakoplova, 26 letjelica posebne namjene, tri zračna tankera, 309 helikoptera, 54 navalna helikoptera. Najpoznatiji proizvod njemačke vojne industriji je, dakako, tenk Leopard kojih Bundeswehr ima 296. Međutim, kod svih sustava već dugo je kod Bundeswehra pitanje spremnosti. Tako je i s tenkovima gdje je nekolicina modernijih Leoparda i u Ukrajini. Za njih različiti zapadni vojni mediji poput korejskog Military Watcha ili izvješća Council of Foreign Relationsa ne pišu osobito pozitivne dojmove, iako treba uzeti u obzir da ti izvori dolaze iz zapadnih zemalja s konkurentnom vojnom industrijom. Pokazali su slabosti, pa se očekuje kako će ih najnovija iteracija 2A8 barem u značajnijoj mjeri ispraviti. Kod poznatih samohodnih haubica PzH 2000 ili protuzračnih topova Gepard kao problem se pokazala nekompatibilnost sa streljivom iz drugih NATO članica unatoč istom kalibru. Kao što je kod svega problem uvježbanost koja je u Bundeswehru potencijalno ozbiljan problem. Iskustva iz Ukrajine očekuje se kvalitetno primijeniti na novu opremu kao i uvježbavanje ljudstva.
Niste naveli najveći problem koji imaju a to je 100 tisuća okupacijskih vojnika koji su još tamo od 1945.