"Od svog osnutka, Zagreb je grad povrtlara, voćara, vinogradara i skromnih seljaka koji su kroz vijekove tkali legendu o gradu pod Sljemenom. Danas im je nažalost, gore nego ikad zbog možemovskih politika koje su zelene samo na papiru" poručili su jučer Marina Galović, predsjednica Udruge povrćara Zagreba i Zagrebačke županije, Zlatan Kljaković Gašpić, čelnik Udruge Zg trešnja i Ivica Lovrić, kandidat za gradonačelnika koalicije Blok Umirovljenici zajedno i Plavi grad.
– Zagrebački poljoprivrednici ugroženi su enormnim uvozom i ignorirani od gradske vlasti. Danas stojimo ispred mjesta na kojemu se trebala nalaziti nova zelena tržnica. Za nju od 2020. postoje sve dozvole, no Tomašević nije ništa učinio, na staroj tržnici nemamo uvjeta. Radimo po kiši, suncu, vjetru, naše se povrće i voće ne skladišti kako treba. Više puta sam slala apele gradonačelniku da se sastanemo, nisam dobila odgovor niti na mail, a kamoli da smo se uspjeli sastati. Nažalost, Tomaševića poljoprivreda ne interesira. U Zagrebu je od 2020. čak 3000 OPG-ova manje što je rapidni pad – upozorila je Marina Galović. Poručila je i da se još uvijek, usprkos svemu, jedna četvrtina hrvatskog povrća i dalje proizvodi u Zagrebu i Zagrebačkoj Županiji. Lovrić je, istaknula je, jedini od kandidata za gradonačelnika koji je pokazao interes za probleme lokalnih poljoprivrednika.
U 2021. Zagreb je imao 3,2 milijuna sadnica jagoda, a danas ih je svega 900 tisuća što je pad za 75 posto, rekao je Zlatan Kljaković. Ako se ovako nastavi, Zagrepčani će za dvije, tri godine jesti isključivo uvoznu jagodu.
– Kao agronom vam odgovorno tvrdim da je zagrebačka jagoda najkvalitetnija ne samo u Zagrebu nego u čitavoj Europi zbog spoja tla, mikroklime i vrijednih znanja ljudi. Prije četiri godine, jagodari su imali 67 lokacija i 55 članova udruge. Danas imaju 28 lokacija i 24 člana udruge. Slično je i s trešnjarima. Do 2021. bilo je 23 hektara pod trešnjama, danas ih imamo devet – naveo je Kljaković te pozvao sve poljoprivrednike da daju podršku Ivici Lovriću i Plavom gradu. O problemima poljoprivrede i njihovim rješenjima govorio je Lovrić.
– Od 2021. poljoprivredne su se površine Zagreba smanjile za tisuće hektara, a od dostupnog poljoprivrednog zemljišta, obrađuje se tek polovica. Odmah po dolasku na vlast Tomašević je ukinuo uspješan Gradski ured za poljoprivredu, lokalnim poljoprivrednicima povisili su najam štandova, a poticajna politika gotovo da i ne postoji. Manifestacije za promociju domaćih proizvoda poput Dana jagoda su ukinute, a sve to pogoduje uvoznom lobiju. Tržnice Zagreb na 28 lokacija i 2.500 zakupaca imaju ključnu ulogu, ali su zapuštene i infrastrukturno zastarjele pa je kupaca sve manje – rekao je Lovrić. Naveo je i mjere koje treba što hitnije poduzeti kako bi se popravio položaj zagrebačkih poljoprivrednika.
– Važno je ponovno uspostaviti Gradski ured za poljoprivredu, osigurati potporu proizvodnji, osobito za mlade poljoprivrednike i eko proizvodnju te donijeti mjere za okrupnjivanje zemljišta. Ruralnom turizmu potrebno je vratiti prepoznatljivost kroz tematske ceste i ponudu OPG-ova te promicati zagrebačke brendove poput ZG trešnje, Jagodice Purgerice, Zagrebačkog pušleka, ZG sireka, Plavog cekera – istaknuo je Lovrić. Nužno je, kazao je, modernizirati i restrukturirati tržnice.
– Da bi poljoprivreda u potpunosti funkcionirala kao sustav nužno je izgraditi novu zelenu tržnicu sa suvremenom hladnjačom. Ona bi bila distributivni centar koji bi omogućio izravni otkup i distribuciju prema vrtićima, školama, domovima za starije i javnim kuhinjama. Projekt zelene tržnice još je jedan projekt koji je Tomaševića dočekao spreman, no nije ništa poduzeo – izjavio je.
Zagrepčane, napomenuo je, valja konstantno poticati da dolaze na tržnice organizacijom atraktivnih manifestacija koje bi promovirale domaću proizvodnju.
– Žurno ćemo objaviti natječaje za zakup državnog i gradskog poljoprivrednog zemljišta, donijeti programe za aktiviranje zapuštenog privatnog zemljišta kroz najam ili prodaju te potaknuti izmjene zakona koji će omogućiti zaštitu strateških grana, povrtlarstva i voćarstva – dodao je Lovrić. Grad će, obećao je, sufinancirati i sustave navodnjavanja, javne i pojedinačne.
– Grad ima sve preduvjete da bude uzor poljoprivredne samodostatnosti, ali trenutačno funkcionira kao veliki uvoznik hrane s minimalnim upravljačkim kapacitetom. Zemlja postoji, ljudi postoje, čak i brendovi postoje. Ono što nedostaje jest politička volja da se povežu točke i ponovno uspostavi sustav. Bez ureda, bez natječaja, bez podrške, ova poljoprivreda ne može naprijed, no Plavi grad ima strategiju da to promjeni – zaključio je.
svi kradu poticaje jer im sjeda zivi novac na racun. treba im dati poticaje u oblika povrata nakon sto su prodali svoju robu i samo kao bonove s kojima mogu kupiti samo odredjeni repromaterijal za tu kulturu koju proizvode.