U prvom izdanju svoje knjige “Vines, Grapes & Wines” iz 1986. godine Jancis Robinson poglavlje o malvasiji počinje riječima: “Jadna malvasija. Ništa joj ne fali”, pa dalje u tekstu navodi da je, nažalost, u svojim dvjema najvažnijim domovinama ostala u sjeni, u Italiji trebbiana, a u Španjolskoj viure. I u Hrvatskoj je isti slučaj. Malvasija dubrovačka bijela (MDB) bila je gotovo nestala sa scene i na krajnjem jugu Hrvatske, u Konavlima, ali se i nakon revitalizacije i nalazi u sjeni suparnika – pošipa i grka.Iako se o njoj pisalo već u XIV. stoljeću (uzgajala se u prošlosti u Konavlima i na Korčuli), od potpunog nestanka sedamdesetih godina prošloga stoljeća spasio ju je agronom koji je radio u Konavlima, Marko Anđelinić.
On je sortu pronašao na jednoj odrini (pergoli) u selu Popovići u Konavlima i, uzevši prutove, pokrenuo sadnju novih vinograda u blizini mjesta Gruda u najjužnijem dijelu Konavoskog polja. Prema skladišnim zapisima Dubrovačkih podruma, od berbe 1990. bilo je napravljeno 57.000 litara vina od MDB-a. U ratu dolazi do devastacije i propasti vinograda. Zahvaljujući entuzijazmu lokalnih vinara, posebno Crvika i poslije Miljasa, posađeni su prvi mali vinogradi MDB a. Pravi preporod počinje ranih 2000-ih, kada Niko Karaman u suradnji s Fakultetom vinogradarstva i vinarstva u Zagrebu pokreće projekt revitalizacije MDB-a. To je pokrenulo sadnju novih vinograda, pa je tako u Konavlima trenutno posađeno oko 60.000 čokota MDB-a. Nedavno je udruga Agroturizam Konavle organizirala degustaciju vina od MDB-a i predstavljanje mladih vina berbe 2024., s ciljem da se dokaže njezin potencijal te pokaže kakva je bila zadnja berba.
Posljednjih 25 godina, od kada je ona prisutna u Konavlima, imao sam dosta prilika piti, kušati, pa i praviti vina od ove sorte. Upravo ta iskustva ponukala su me da podijelim svoje doživljaje i viđenja MDB-a kao sorte. Tijekom degustacije pokazalo se da je moja iskustva o sorti podržala većina prisutnih – vinari, sommelieri, kuhari i vinski trgovci. Iako zahtjevna u vinogradu, osjetljiva na oidium i escu, može u prosječnim, a posebno u dobrim godinama dati karakterna i sortno prepoznatljiva vina. Mogu se piti odmah, svježa voćna i elegantna, ali trebaju im dvije godine da se pokažu u pravom svijetlu. Može podnijeti odležavanje u hrastu te biti dobra baza pjenušavim vinima. Posebnu kategoriju čine slatka vina kao što je prošek, koji na žalost nismo imali priliku pokazati na degustaciji, iako sam ga sam često pio i kušao, a imam ga i u svom podrumu.
Nadam se da će ga biti na sljedećoj degustaciji. Svježa vina od MDB-a su vrlo voćna, s laganim muškatnim notama, i po meni karakteristična prepoznatljivost sorte. Uz to imaju dosta bijelog voća i bijelog cvijeća. Kiseline su svježe, a boja je jako dobra. Upotreba hrasta daje joj dimenziju više i od nje pravi još gastronomskije vino te joj produljuje život. Macerirana vina vrlo su interesantna i za kušanje i za pijenje, a pogotovo za gastronomiju. Inače, vina od MDB-a vrlo su gastronomski orijentirana zbog snažnog i bogatog tijela te se mogu sljubljivati sa širokom paletom jela – od ribe, bijelog mesa i mekušaca s kremastim umacima, bez naglašenih kiselih nijansi i češnjaka.
Macerirana vina sposobna su sljubiti se i s crvenim mesom. Trenutačno je u Konavlima aktivno 16 vinarija i OPG-ova koji proizvode vina od MDB-a i njih 12 predstavilo je svoja mlada vina iz berbe 2024. Nadam se da će sljedeće godine svi biti prisutni. Tijekom degustacije kušali smo 12 vina. Četiri su iz berbe 2024., od toga dva vina kupaža MDB-a, maraštine i trebbiana, a dva 100% od MDB-a. Potom dva odležala u hrastu, a degustacija se nastavila vertikalom vina iz berbi 2023., 2022., 2019., 2018. i 2007. godine te finalizirala s maceriranim vinom.
Upravo vino iz 2007. godine pokazalo je pravi potencijal sorte: bilo je još uvijek živo, voćno, sazrelo i bez velikih znakova oksidacije. Oko 60.000 boca koje se godišnje napravi u Konavlima uglavnom se i proda lokalno u Dubrovniku te su zbog toga ova vina gotovo i nepoznata široj vinskoj publici. Vino uglavnom popiju turisti pa je nedostupno domaćim vinoljupcima. Za to su krivi i sami vinari, koji sve mogu prodati na svojem terenu, pa zašto bi se trudili drugdje probijati na tržište. O ovim se vinima ne govori i nigdje ih nema, što je šteta i ne ide sorti u korist. Zato pozivam sve ljubitelje dobrih vina da potraže MDB vina, da ih kupe i ostave u podrumu da polako zriju, te da prate što se s njima događa.
Trud će im se višestruko isplatiti, a nadam se da će se vinari udružiti i u budućnost se pokazati i izvan Konavala i Dubrovnika. Vina dobivaju nagrade diljem svijeta već gotovo 20 godina, kako u Hrvatskoj tako i Velikoj Britaniji te SAD-u, i MDB je sorta koja će biti tražena. O tome svjedoči i zanimanje vinara iz drugih vinogorja u Hrvatskoj, ali i u susjednoj BiH i Crnoj Gori, gdje se već uspješno uzgaja i daje vrlo dobre rezultate. Sinonimi za MDB su u Italiji malvasia di Lipari, potom malmsey madeira, malvasia de Sitges u Španjolskoj i malvasia cândida u Portugalu. Iako imaju gotovo isto ime, s jednim slovom razlike – s umjesto z – sorta iz Konavala nije ista kao sorta sa sjevera Istre. Čisto da ne bude zablude i da ne bi došlo do nesporazuma, malvasija dubrovačka bijela nije isto što i malvazija istarska, iako obje daju odlična vina.
Vina koja smo kušali tijekom degustacije su bila: Laurus 2024 MDB i Trebbiana i Maraština OPG Kameni dvori; Cuvee Blanc 2024 MDB i Maraština Miljas; Malvasija dubrovačka 2024 OPG Letunić; Malvasija dubrovačka 2024 OPG Vodopić; Malvasija dubrovačka Sur Lie 2022 Zoro; Tezora Gran Reserva Malvasija dubrovačka 2018 Crvik (magnum); Malvasija dubrovačka 2023 Zoro; Malvasija dubrovačka 2022 Miljas; Malvasija dubrovačka 2019 Dubrovački podrumi; Malvasija dubrovačka 2018 Metković (posljednjeb 3 boce koje su još postojale); Malvasija dubrovačka Marin Držić 2007 Crvik; Malvasija dubrovačka Blasius 2022 Crvik. Nakon degustacije vina iz berbe 2024. predstavili su sljedeći OPG-ovi i vinarije: Botaro, Bratoš, Crvik, Đivanović, Kameni dvori, Letunić, Miličić, Metković, Silia Laet, Trković, Vodopić i Zoro. Vina iz berbe 2024. vrlo su dobra, sortno prepoznatljiva, voćna, s dobrim kiselinama i dobrim potencijalom starenja. Preporučio bih vam da potražite, kušate i uvjerite se da u Hrvatskoj ima još neotkrivenih vinskih dijamanata koji se polako, i nadam se sigurno, počinju brusiti kako bi pokazali svoj pravi sjaj.
