U petak je u Zagrebu preminula Mira Šuvar, cijenjena intelektualka, novinarka, publicistkinja i dugogodišnja urednica izdavačke kuće Razlog. Rođena u vrijeme koje je kasnije strastveno branila od zaborava, Mira Šuvar bila je poznata kao beskompromisna, društveno angažirana ljevičarka i oštra kritičarka nacionalizma, uvjerenja koja nikada nije mijenjala, svrstavajući se time, kako navode neki suvremenici, u rijetku vrstu principijelnih intelektualaca.
Svoj profesionalni put započela je kao novinarka još u studentskim danima, radeći kasnije i kao dopisnica brojnih regionalnih medija iz Hrvatske tijekom devedesetih i dvijetisućitih, no velik dio karijere posvetila je podršci suprugu, istaknutom hrvatskom političaru i komunistu Stipi Šuvaru, te očuvanju njegove političke i intelektualne ostavštine.
Nakon suprugove smrti 2004. godine, Mira Šuvar preuzela je vođenje izdavačke kuće Razlog, koju je Stipe osnovao 1994. godine uz časopis "Hrvatska ljevica". Iako bez ekonomske isplativosti, održala je djelatnost Razloga još punih dvadeset godina, objavivši niz kapitalnih izdanja, uglavnom iz područja publicistike i lijeve misli.
Među njezinim najznačajnijim autorskim djelima ističe se knjiga "Vladimir Velebit – svjedok historije", nastala temeljem dugogodišnjih razgovora s jednom od ključnih figura partizanskog pokreta i poslijeratne jugoslavenske diplomacije. Velik odjek imao je i njezin intervju s Hertom Haas, jednom od supruga Josipa Broza Tita. Neki njezini izdavački pothvati, poput spomenute knjige o Velebitu ili objavljivanja biografskog stripa "Vinko" Nedeljka Dragića, bili su, kako primjećuje povjesničar Dragan Markovina, gotovo dvadeset godina ispred svog vremena, prepoznati tek znatno kasnije.
Iako cijenjena zbog svog publicističkog i izdavačkog rada, Mira Šuvar u fokus šire javnosti češće je dolazila zbog odlučnog branjenja svojih ideoloških stavova i političkog naslijeđa pokojnog supruga. Poznata je i njezina tužba protiv Večernjeg lista 2010. godine, kada je Večernjak objavio reizdanje tzv. Bijele knjige pod naslovom koji je spominjao i ime Stipe Šuvara. Mira Šuvar tražila je zabranu takvog izdanja, tvrdeći da to narušava ugled njezina supruga koji je, naglašavala je, bio samo naručitelj, ali ne i autor tog kontroverznog dokumenta Centralnog komiteta SKH iz 1984. godine, u kojem su popisani ideološki nepoželjni umjetnici i intelektualci poput Igora Mandića, Rajka Grlića i Predraga Matvejevića.
Značajnu pozornost javnosti privuklo je i njezino otvoreno pismo 2011. godine, uoči emitiranja dokumentarne serije o Titu redatelja Lordana Zafranovića. Tvrdila je da je redatelj u seriju uključio dijelove njezinih intervjua sa svjedocima i analitičarima, čije je korištenje izrijekom zabranila zbog kršenja autorskih prava, navodeći da su to učinili i brojni drugi svjedoci i nasljednici. Ovaj sukob, koji je Zafranović odbacivao tvrdeći da je Miri Šuvar za prava i honorare isplaćen značajan iznos, duboko ju je pogodio i rezultirao sudskom tužbom te trajnim razlazom s redateljem, što je utjecalo i na neke njezine kasnije odnose u javnom i privatnom životu.
Mira Šuvar bila je više od samo "čuvarice Šuvarove svete vatre", kako je istaknula političarka i znanstvenica Katarina Peović. Bila je aktivna sudionica javnog života, hrabra borkinja za ljudska i manjinska prava, antifašistkinja koju pamte i s prosvjeda protiv promjene imena Trga žrtava fašizma devedesetih godina, kada je takav angažman nosio rizik.
Bivši predsjednik Stjepan Mesić naglasio je kako će Mira Šuvar svima nedostajati, posebno u današnje vrijeme revizionizma, ističući njezinu borbu protiv zaborava zločina NDH i iskrivljavanja povijesti. Opisao ju je kao aktivistkinju uvijek zainteresiranu za zapostavljene akcije i istine. Profesor Dejan Jović istaknuo je njezinu ogromnu važnost kao publicistkinje koja je obavila posao koji su drugi propustili – vodila je iscrpne biografske razgovore s ključnim svjedocima povijesti, poput Velebita i Haas, ostavivši neprocjenjiv materijal za buduće historiografije, radeći to bez ikakve osobne koristi, često i na vlastitu štetu.
Unatoč svom značajnom doprinosu, Mira Šuvar, kao i njezin suprug Stipe nakon 1990., osjećala je da su u zagrebačkoj i hrvatskoj javnosti na neki način "izbrisani i potisnuti", fizički prisutni, ali skrajnuti na marginu. Protiv takve vrste zaborava i potiskivanja borila se neumorno više od tri desetljeća. Njezina borba možda nije donijela vidljive uspjehe za njezina života, no ostavila je iza sebe impresivnu biblioteku izdavačke kuće Razlog, čiji će se stvarni značaj tek pokazati s vremenskim odmakom.
Iako bez ekonomske isplativosti, održala je djelatnost Razloga još punih dvadeset godina, objavivši niz kapitalnih izdanja, uglavnom iz područja publicistike i lijeve misli. - drugim rijecima, na drzavnoj je sisi opstajalo.