gostovanje prvaka milanske Scale

'Giselle' slavi život na 30. obljetnicu najkrvavijeg dana Baleta, raketiranja HNK u Zagrebu

Foto: HNK Zagreb
1/8
03.05.2025.
u 16:13

Obilježavanje 130 godina HNK Zagreb, ali i najtežeg dana u povijesti Baleta, uz gostovanje prvaka milanske Scale i otvorenje pop-up Kazališnog muzeja

"Zdravlje je otišlo i svakog se dana suočavam s istim problemima. Spasio me liječnički tim u bolnici Merkur, na čelu s doktorom Dubravkom Hlevnjakom. Spasili su mi lijevi bubreg, odstranili 30 centimetara tankog crijeva, a poslije sam im se još četrnaest puta vraćao na operacijski stol kako bi sanirali posljedice ozljeda. Nakon prve operacije doktori su mi rekli da su mi i oni 'držali fige' jer nije slutilo na dobro. A nisam ni znao da sam ozlijeđen. Pomagao sam drugima i tek poslije shvatio da i ja krvarim. Kad sam stigao u bolnicu, u roku od dvanaest minuta bio sam na operacijskom stolu, ali oporavak je bio vrlo težak jer se nisam mogao kretati."

Ovo je priča iz Domovinskog rata. Ali ne s bojišnice, ili iz Vukovara, Dubrovnika... Ovo je priča iz Zagreba, iz srca grada. Priča o 3. svibnju 1995., najtežem i najkrvavijem danu u povijesti zagrebačkog Baleta, a pred punih deset godina ispričao nam ju je plesač Viorel Dascalu, kada smo u toj istoj dvorani za probe okupili plesače koji su još uvijek bili u Zagrebu, a koji su u trenutku raketiranja Zagreba pripremili veliki međunarodni baletni spektakl "Donau Balet". On je, uz britanskog plesača Marka Boldina, koji je zbog ranjavanja u tom napadu ostao bez bubrega, što mu je i prekinulo plesačku karijeru, bio najteže ranjen u divljačkom napadu na civilne ciljeve, što je bila osveta za uspjeh oslobodilačke akcije Bljesak Hrvatske vojske.

Na današnji dan, punih trideset godina kasnije, Balet HNK Zagreb ima još jedan u nizu svojih sjajnih dana, na rasporedu je predstava koje kazalište napuni do posljednjeg mjesta publikom koja voli i cijeni balet. Naime, nakon što se u zgradi kazališta otvori Kazališni pop-up muzej, koji je u svom prvom izdanju posvećen upravo baletu, na rasporedu je još jedna od posebnih izvedbi baleta "Giselle" u kojoj ulogu grofa Albrechta pleše prvak milanske Scale Timofej Andrijashenko, a partnerica mu je prvakinja Baleta HNK Zagreb Iva Vitić Gameiro u naslovnoj ulozi.

Foto: HNK Zagreb

Tako je dan stradavanja postao dan u kojem se slavi umjetnost vrhunskog baleta, a čak dvije izvedbe u kojima su gostovali prvaci La Scale ujedno su i dio velike proslave 130. godine postojanja zgrade središnje nacionalne kazališne kuće, koja se obilježava tijekom cijele 2025. godine. Sve je počelo još u četvrtak kada je publika imala prilike vidjeti isti taj balet Adolphea Adama, u koreografiji i režiji Joséa Carlosa Martineza (koji je uz "Labuđe jezero" najpoznatiji i najizvođeniji klasični, bijeli balet) u kojem je naslovnu ulogu plesala Nicoletta Manni, primabalerina koja je svojom besprijekornom tehnikom, posebno u eteričnom i plesno vrlo zahtjevnom drugom činu, oduševila zagrebačku publiku.

Foto: HNK Zagreb

Jednoj od najvećih zvijezda talijanskog baleta, koja je članicom Baleta La Scale postala još 2009. godine, da bi 2014. stekla status primabalerine, a u studenom 2023. postala i prvi Etoille, tj. glavna zvijezda La Scale, partner je bio prvak Baleta HNK Zagreb, Guilherme Gameiro Alves. Ove dvije predstave ne samo da su povezale vrhunske plesače Zagreba i Milana, a takve su suradnje i gostovanja izuzetno važni za razvoj cijelog baletnog ansambla, već su na neki način publici približile i privatni život baletnih zvijezda. Naime, Iva Vitić Gameiro i Guilherme Gameiro Alves zaljubili su se na sceni i to onoj u Portugalu. Zbog te je ljubavi Zagreb dobio plesača koji je srca ljubitelja baleta osvojio brojnim ulogama, prvenstveno onom Karenjina u baletu "Ana Karenjina", Anđela smrti u "Smrti u Veneciji" i starog Glembaja u "Glembajevima", ali i činjenicom da je sjajan interpret glavnih uloga u klasičnim baletima, uključujući i ulogu Princa u svima dragom "Orašara". Iva i Guilherme danas su prvaci Baleta HNK Zagreb, supružnici i roditelji sinčića, a sličnu životnu priču imaju i Nicoletta Manni i Timofej Andrijashenko, koji također dijele plesnu scenu i bračni život.

I svi su oni dovoljno mladi da o tom 3. svibnju 1995. znaju samo iz tuđih priča. Primjerice onu koja je obilježila život Mirne Sporiš, balerine koja je nedavno otišla u mirovinu, a koja je u napadu bila toliko zasuta gelerima, da ih doktori nisu sve ni izvadili iz njezina tijela, a koja je unatoč tome ostvarila veliku karijeru i bila jedna od miljenica zagrebačke publike. Ali i onu koju je ispričala Edina Pličanić. Ta velika zagrebačka balerina i nacionalna prvakinja Baleta HNK Zagreb, koja se od scene i baleta oprostila 2022., na gala baletnoj večeri Roberto Bolle i prijatelji, te je 1995. godina tek zakoračila na scenu HNK Zagreb. Bila joj je to prva sezona u baletnom ansamblu, a prisjećajući se raketiranja, rekla je:

– Kada je grunulo, mislila sam da će se cijela zgrada srušiti. Sjećam se prašine, krhotina, stakla koje pada po nama. U prvom trenutku nisam ni znala da sam ranjena u ruku i tek sam poslije shvatila da krvarim. Sjećam se da su se ljudi u hitnoj čudili: "Tko su sad ovi? Je l' cirkus u gradu?", jer bili smo u šarenim kostimima za probe, čudnim šlapicama, našminkani... Nakon toga pamtim konjske injekcije penicilina, ali i nevjerojatan osjećaj zajedništva koji se rodio u ansamblu.

Taj osjećaj zajedništva ključ je za razvoj svakog baletnog ansambla. Stoga je velika sreća da današnji baletni ansambl svoje zajedništvo gradi na nekim posve drugačijim, mnogo sretnijim i pozitivnijim temeljima. Oni će, naime, biti Balet HNK Zagreb koji će – prvi u povijesti baleta u našoj zemlji – imati prilike plesati na čak dvije scene, ovoj sadašnjoj, na kojoj večeras izvode "Giselle" sa slavnim gostom i onoj novoj u Adžijinoj ulici koja se, kao vrhunac svih slavlja u 2025. godini, otvara u studenom.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

OSZAR »